Svi izgubljeni talenti reprezentacije BiH: 25 igrača koji su odabrali drugu zemlju

Ako bismo tražili zemlju s najviše “izgubljenih“ talenata ili bolje reći zemlju s najviše sportista pod zastavama drugih zemalja, sasvim sigurno bi to makar u Evropi bila Bosna i Hercegovina. Istina, u posljednje vrijeme nam “ozbiljno prijeti“ Kosovo čije su izbjeglice popunile reprezentacije poput Švicarske, Njemačke ili Austrije, dok je “odbjeglih“ igrača iz naše zemlje u dvadeset poratnih godina bilo na desetke u reprezentacijama prije svega naših susjeda, čemu je značajno doprinijela i politička klima u zemlji. I danas postoje aspiracije susjeda da uzimaju igrače iz bh. omladinskih selekcija, a najsvježiji primjeri su Mirko Marić i Mijat Gačinović. Oni su nekad igrali za Bosnu i Hercegovinu, a kasnije su nastupali ili nastupaju pod zastavama Hrvatske i Srbije.

Najveće ime kad je riječ o igračima bh. korijena naravno je Zlatan Ibrahimović. On je rodom iz Bijeljine, a odrastao je u Švedskoj za koju je cijelim tokom karijere i nastupao. Švedsku je ispred Bosne i Hercegovine birao i Muamer Tanković, koji kasnije nije uspio napraviti veliku karijeru.

Danas je najviše igrača u selekciji Hrvatske koji imaju korijene iz naše zemlje. Mario Mandžukić porijekom je iz Posavine, tačnije iz Odžaka u kojem i danas žive njegovi srodnici. I Mandžukićeva porodica do 1990. živjela je u Odžaku.

Ivan Rakitić porijeklom je iz Žepča, Tin Jedvaj iz Hercegovine, dok su Dejan Lovren i Vedran Ćorluka rođeni u Bosni i Hercegovini. Ćorluka se rodio u Derventi, a Lovren u Zenici… U Čapljini je rođen Nikica Jelavić, koji je ranije nosio kockasti dres… Lovren je danas član Liverpoola, Mandžukić je s Pjanićem u Juventusu, a Ćorluka u Lokomotivu iz Moskve. Jedvajov otac Zdenko krajem osamdesetih godina igrao je za Velež.

Bh. korijene ima i najbolji golman Slovenije u posljednjem desetljeću Samir Handanović. Danas za reprezentaciju Slovenije nastupa Kenan Bajrić, a u prošlosti je isto činio i Zlatko Dedić. Bajrić je inače fudbaler Olimpije.

Marko Arnautović (West Ham) i Zlatko Junuzović (Trabzonspor) umjesto Bosne i Hercegovini birali su Austriju, a Marko Marin (Olympiakos) rođen u Gradišci – Njemačku. Trebinjac Nemanja Gudelj između Bosne i Hercegovine i Srbije birao je Srbiju, dok je Mijat Gačinović nakon igranja za kadetski tim Bosne i Hercegovine promijenio sportsko državljanstvo i zaigrao za Srbiju. Igrač koji je karijeru započeo u Leotaru danas je član Eintrachta iz Frankfurta. Bivši član Orlova Neven Subotić rođen je u Banjoj Luci, ali je također birao Srbiju umjesto BiH.

Član AZ Alkmaara Marko Vejinović zahvalio je prije dvije godine Mehmedu Baždareviću i odlučio igrati za Holandiju, a isto je učinio i Vahid Selimović (Metz) koji je birao Srbiju. Hrvatsku pored zemlje svog porijekla birao je i Alen Halilović, iako je njegov otac Sead prije 20 godina bio član bh. selekcije. Bh. navijači danas žale i za Harisom Seferovićem koji je u mladosti dao obećanje da će zaigrati za našu reprezentaciju. Na koncu je član Benfice ipak birao Švicarsku. Pod zastavom Švicarske danas nastupa i Mario Gavranović porijeklom iz Gradačca. Član reprezentacije Luksemburga je Aldin Skenderović.

Ipak, brojni su igrači koji su birali drugačije i odlučili nastupati za reprezentaciju Bosne i Hercegovine, što je bilo od velikog značaja za državnu selekciju.

Dženis Burnić (Borussia Dortmund) koji je dosad nastupao za omladinske selekcije Njemače uskoro će promijeniti sportsko državljanstvo i staviti se na raspolaganje Bosni i Hercegovini. Isto su u prošlosti učinili Asmir Begović (Kanada), Ermin Bičakčić (Njemačka), Emir Spahić (Hrvatska), Sead Kolašinac (Njemačka), Miralem Pjanić (Luksemburg), Mensur Mujdža (Hrvatska), Tino Sven Sušić (Belgija), Haris Medunjanin (Holandija), Izet Hajrović (Švicarska), Anel Hadžić (Austrija), Daniel Pavlović (Švicarska), Mario Vrančić (Njemačka), Kenan Kodro (Španija), Mato Jajalo (Hrvatska), Deni Milošević (Belgija), Bojan Nastić (Srbija) i Dario Đumić (Danska).