Sve veći broj građana BiH traži psihološku pomoć: “Javlja nam se sve mlađa populacija”

Godina dana pandemije ostavlja posljedice i na mentalno zdravlje. Psiholozi kažu da je sve veći broj onih koji traže pomoć. S obzirom na to da se pandemiji još ne nazire kraj, pogledajte kako da preživimo pandemiju i sačuvamo mentalno zdravlje, objavila je BHRT.

Brojevi zaraženih i preminulih; prvi, drugi, treći talas, idemo li u lockdown ili ne – ovo su samo neke od vijesti sa kojim se suočavamo svaki dan i tako već godinu. Pandemija uzima danak i ostavlja posljedice i na našu psihu.

Psiholozi su oni kojima se prvima obraćamo kada osjetimo uznemirenost ili da situacija izmiče kontroli. U tuzlanskom Domu zdravlja kažu nam kako se povećava broj građana koji traže pomoć psihologa. Najčešće je riječ o depresiji, anksioznosti, strahu ili frustraciji.

„Javlja nam se sve mlađa populacija, a posebno starije osobe koje obično same žive, kod kojih se javlja strah, strah od smrti, od bolesti, tako da mi već u posljednjih par mjeseci vidimo da dolazi do povećanja”, kaže prim. dr. Zlatko Kalabić, šef Centra za mentalno zdravlje Doma zdravlja Tuzla.

„Imamo jako puno klijenata na našoj listi čekanja, koji čekaju da budu raspoređeni za termin psihoterapije. To može biti pokazatelj više stvari, da su građani postali otvoreniji ka traženju stručne pomoći, ali i da je mentalno stanje naših građana toliko ugroženo i tako ozbiljno”, objašnjava Aida Vrabac Trnačević, koordinatorica obiteljskog psihološkog savjetovališta “Amica Educa”.

Na početku pandemije u Domu zdravlja u Tuzli bila je otvorena telefonska linija koja je na usluzi građanima bila 24 sata. Danas telefonske linije za psihološku pomoć nema, a sve je manje onih koji imaju novca za plaćanje privatnih pregleda. Zbog toga građani pomoć traže i u nevladinim organizacijama.

„Oni koji su nezaposleni ili socijalno ugroženi, mogu biti oslobođeni obaveze plaćanja naknade za psihoterapiju”, dodaje Vrabac Trnačević.

S obzirom na to da se pademiji još ne vidi kraj, stručnjaci kažu da je važno šta možemo učiniti sami za sebe. Savjet je da što više razgovaramo sa bliskim osobama. Boravak u prirodi je u vrhu preporuka psihologa. Tu su i fizička aktivnost i hobiji, kao i korisnost – pomoć starijim sugrađanima, pomoći će i njima i vama.