Predsjednik Sindikata službenika Centralne banke suspendovan nakon prijavljivanja korupcije

“Evo i danas, stotinu i petnaesti dan kako dolazim i pokušavam ući u objekat Centralnog ureda Centralne banke BiH, u ulici Maršala Tita broj 25, napominjem, u cilju obavljanja sindikalnih aktivnosti i u svojstvu predsjednika Sindikata. Službenici sigurnosti mi ne dozvoljavaju da uđem u objekat, pravdajući to nalogom, citiram, ‘s vrha’”, napisat će 8. januara 2020. godine suspendovani službenik Centralne banke BiH i predsjednik Sindikata službenika Centralne banke Sanjin Sinanović guverneru Senadu Softiću.

Slične dopise Sinanović šalje svaki radni dan još od 1. jula 2019. godine otkad je na snazi njegova suspenzija, piše Žurnal.

DISCIPLINSKI POSTUPCI I SUSPENZIJA

Slučajno ili ne, nakon presude Suda BiH, protiv Sanjina Sinanovića pokrenuta su dva disciplinska postupka.

Prvo je u decembru 2018. godine guverner donio Rješenje o pokretanju disciplinskog postupka protiv Sanjina Sinanovića jer je u dva navrata uputio e-mail “većem broju službenika Centralne banke u kojima je iznio neistinite, obmanjujuće, uznemirujuće, neprilične i klevetničke navode” o guverneru i menadžmentu Centralne banke BiH.

Disciplinska komisija je Sanjina Sinanovića proglasila odgovornim, zbog čega je Sinanović tužio Centralnu banku BiH pred Sudom BiH, a proces je u toku. Sinanoviću je, između ostalog, sporan sam način na koji je pokrenut disciplinski postupak.

“Predmetni postupak nije pokrenut (…) po osnovu prijave, već je guverner tužene samoinicijativno donio Rješenje o pokretanju disciplinskog postupka”, navodi se u tužbi.

Drugi disciplinski postupak pokrenut je 24. juna 2019. godine na osnovu prijave spomenutog Ivana Solde. Sporan je događaj koji se zbio 28. maja 2019. godine kada se trebalo izvršiti preuzimanje transporta vrijednosne pošiljke, kada je Sinanović navodno propustio izvršiti svoje radne obaveze.

Sinanović tvrdi da su u ovom slučaju donesena dva različita rješenja: “Ironično, ali istinito, Prvostepena disciplinska komisija je donijela dva rješenja u kojima me različito kažnjava. Jednom blaže, a drugi put teže gdje me se degradira na niže radno mjesto.”

Samo dan nakon podnesene prijave, guverner Senad Softić donosi Rješenje o suspenziji službenika Sanjina Sinanovića do okončanja disciplinskog postupka. Suspenzija je stupila na snagu 1. jula 2019. godine.

Sinanović u narednom periodu očekuje odluku Drugostepene disciplinske komisije, nakon čega će odlučiti koje će korake poduzeti, iako je, kako kaže, svjestan da će “pravdu morati tražiti izvan zidova Centralne banke”.

TRI PUTA TRAŽIO STATUS UZBUNJIVAČA

Sanjin Sinanović se obraćao i Agenciji za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije (APIK). Naime, zbog “osnovane sumnje izvršenja koruptivnog djela (namještanje javnog oglasa)”, Sanjin Sinanović je 15. maja 2019. godine službeno tražio status uzbunjivača.

I pored niza razloga koje je naveo i obimne dokumentacije koju je priložio, njegov zahtjev je odbijen jer “nije bilo moguće potvrditi dobru vjeru podnosioca zahtjeva”(?!)

Da stvari nisu baš tako jednostavne potvrđuje i službena zabilješka – izjava Sanjina Sinanovića nakon što je 15. maja 2019. godine boravio u prostorijama APIK-a.

Kako tvrdi Sinanović, on je tada razgovarao sa službenikom APIK-a Draganom Baševićem koji mu je nakon uvida u dokumentaciju rekao da “neće moći ostvariti pravo na status uzbunjivača, bez obzira na to što ispunjava sve uslove koji su traženi po zakonu za dodjelu statusa uzbunjivača i da će gotovo sigurno biti odbijen”, “da je Centralna banka BiH izuzeta iz primjene ovog zakona jer je ona nezavisna institucija”, te ga je upitao “da li (Sinanović) ima informaciju da se prijavio na javni oglas u Centralnoj banci BiH koji pripada ‘H’ komponenti?”

Još dva puta se Sinanović obraćao APIK-u s istim zahtjevom, ali status uzbunjivača nikada nije dobio.

Na pitanje da li se danas kaje što je uopće tužio Centralnu banku BiH, Sinanović kaže da u potpunosti stoji iza svih svojih postupaka: “Mogu reći samo da sam razočaran u institucije ove države. Moje najveće razočarenje bio je Sud BiH, jer sam vjerovao da će s toliko materijalnih dokaza biti lako dokazati da je navedeni javni oglas ‘naštiman’. Dijelom sam razočaran i u svoje kolege, valjda se ljudi prepadnu pa idu linijom manjeg otpora.”