Pet ambasada upozorava: Temelj demokratije pod prijetnjom u BiH

“Dok smo obilježavali Međunarodni dan ljudskih prava 10. decembra, podsjetili smo se na globalnu predanost očuvanju dostojanstva i prava svake osobe, kao što je navedeno u Općoj deklaraciji o ljudskim pravima. Ključan dio ovog okvira je zaštita temeljnih sloboda, uključujući slobodu medija”, navodi se u zajedničkoj objavi ambasada Savezne Republike Njemačke, Velike Britanije, Češke Republike, Kraljevine Nizozemske i Sjedinjenih Američkih Država.

Obraćanje prenosimo u cijelosti:

“Prije pet godina u Londonu je osnovana Koalicija za slobodu medija (MFC) na Globalnoj konferenciji o slobodi medija. Obilježavanje ove godišnjice prilika je ne samo za podsjećanje o postignućima MFC-a, već i za obnovu zajedničke predanosti zaštiti slobode medija—temelja demokratije. Nažalost, to vrijedi i za Bosnu i Hercegovinu, gdje je sloboda medija sve više ugrožena.

Stubovi slobode medija

Sloboda medija nije luksuz; ona je žila kucavica demokratije i civilnog društva. Slobodni mediji informiraju građane, osnažuju ih za učestvovanje u javnim raspravama i omogućuju im donošenje informiranih odluka na izborima. Otkrivaju zloupotrebe, ukazuju na korupciju i pozivaju na odgovornost nosioce vlasti. Utjecaj nezavisnih medija nadilazi politiku. U ekonomskoj sferi oni grade povjerenje, smanjuju asimetrije informacija i potiču rast.

Evropska komisija je identificirala slobodu medija kao ključni prioritet za pristupanje Bosne i Hercegovine EU. Međutim, u svom najnovijem izvještaju Komisija je navela da nema napretka u ovom području. Kako bi mediji napredovali, moraju biti zaštićeni od političkog uplitanja i oslobođeni finansijskih pritisaka. Novinari moraju moći raditi bez straha od zastrašivanja, nasilja ili odmazde. Pluralizam u medijima osigurava da se čuju svi glasovi, uključujući glasove manjina. Ova načela nisu pregovaračka; ona su temelj živahnog društva.

Bosna i Hercegovina se i dalje suočava s izazovima

Pad slobode medija u Bosni i Hercegovini je alarmantan. Zemlja je pala s 64. na 81. mjesto na Indeksu slobode medija za 2024. godinu, što je upozoravajući znak. Političari otvoreno napadaju novinare, regulatorna tijela za medije suočavaju se s neprimjerenim pritiscima, a restriktivni zakoni guše kritičko novinarstvo. Primjer tome je ponovno kriminaliziranje klevete u Republici Srpskoj, usvojeno u julu 2023. godine. Ovaj zakon, prikriven kao regulacija, kažnjava novinare visokim novčanim kaznama i potiče autocenzuru. Predloženi zakoni o “lažnim vijestima” u Kantonu Sarajevo predstavljaju sličnu prijetnju.

Iako je nacrt zakona o “stranim agentima” u Republici Srpskoj povučen u maju 2024. godine, on je naglasio neprijateljsko okruženje s kojim se novinari suočavaju. Nasilje nad novinarima ostaje rašireno. Prijetnje i zastrašivanja, zajedno s izostankom odgovornosti za neka od ovih krivičnih djela, dodatno potkopavaju povjerenje u sistem. Finansijski kolaps Radiotelevizije Bosne i Hercegovine (nacionalnog javnog servisa), uz političko uplitanje u regionalne medije, samo pogoršava krizu. Nedostatak transparentnosti u vlasništvu medija dodatno stvara plodno tlo za propagandu i manipulaciju.

Solidarni smo s novinarima i medijskim radnicima u BiH te im odajemo priznanje i ohrabrujemo njihove napore da proizvode visokokvalitetno novinarstvo o važnim pitanjima, kako bi građani dobivali informacije kojima mogu vjerovati.

Koalicija za slobodu medija: Nacrt za djelovanje

MFC stoji kao svjetionik nade u borbi za slobodu medija. S 51 članicom na šest kontinenata, koalicija radi na zaštiti novinara i očuvanju slobode medija širom svijeta. Njegova Globalna obveza obvezuje članice na konkretne akcije protiv kršenja slobode medija, nudeći plan za reformu.

Alati MFC-a su raznoliki i utjecajni:

Zagovaranje: Isticanjem slučajeva od značaja, poput izjave iz oktobra 2023. godine o Bosni i Hercegovini, MFC privlači globalnu pozornost na pogoršanje uslova u medijima.

Mreže ambasada: Koordinacija zajedničkih akcija, uključujući izjave, diplomatske intervencije i finansijsku podršku medijskim organizacijama, jača napore na terenu.

Pravne reforme: Panel pravnih stručnjaka na visokoj razini za slobodu medija pruža neprocjenjive smjernice o zakonodavstvu koje štite novinare i promiču slobodu medija.

Globalni fond za odbranu medija: Kroz ovu inicijativu članice MFC-a od 2020. godine podržale su više od 120 projekata širom svijeta, uključujući pravnu pomoć novinarima i finansiranje istraga zločina nad njima.

Bosna i Hercegovina bi mogla uvelike profitirati od pridruživanja MFC-u u budućnosti, koristeći njegove resurse, stručnost i diplomatske mreže. Međutim, kako bi se radilo na izgledu za članstvo u MFC-u, BiH i oba njena entiteta moraju preuzeti odgovornost za poboljšanje stanja slobode medija u skladu s njihovim međunarodnim obvezama u području ljudskih prava i obvezama prema slobodi medija koje su preuzele sve članice MFC-a.

MFC je spreman sarađivati s Bosnom i Hercegovinom, koristeći stručnost pravnih stručnjaka koji su dio panela na visokom nivou, kao i savjetodavnu mrežu, kako bi se osiguralo da relevantno zakonodavstvo i domaće mjere vezane uz slobodu medija i sigurnost novinara budu u skladu s međunarodnim standardima.

Poziv na djelovanje

Zakoni koji guše slobodu izražavanja moraju se ukinuti. Transparentnost u vlasništvu medija nije nešto o čemu se pregovara. Javni servisi moraju biti adekvatno finansirani i zaštićeni od političkog uplitanja.

Najvažnije, napadi na novinare moraju biti istraženi, procesuirani i nedvosmisleno osuđeni od svih sektora društva, bez obzira na političku pripadnost. Sloboda medija nije pasivan ideal; ona zahtijeva stalni napor. Bez nje, demokracija propada, korupcija buja, a građani ostaju bez glasa.

Bosna i Hercegovina mora odgovoriti na ovaj izazov—ne samo radi ispunjavanja kriterija za članstvo u EU, već i zbog budućnosti svoje demokracije i prava svojih građana”, navodi se u u zajedničkoj objavi ambasada Savezne Republike Njemačke, Velike Britanije, Češke Republike, Kraljevine Nizozemske i Sjedinjenih Američkih Država.