“Kurban je radost, dijelimo ga i komšijama, bez obzira na to koje vjere bili”

Sutra nastupa Kurban-bajram ili Hadžijski bajram, islamski praznik prinošenja žrtve i jedan od najznačajnijih praznika muslimana. Kurban-bajram nastupa dva mjeseca i deset dana nakon svetog mjeseca ramazana i traje četiri dana.

Glavni imam Medžlisa islamske zajednice Sarajevo mr. Ferid ef. Dautović, u razgovoru za AA povodom Kurban-bajrama, govorio je o samoj simbolici prinošenja žrtve. On je podsjetio kako korijen riječi “kurban” znači “približavanje”, te da kurban u tom kontekstu znači približavanje Bogu.

Dautović je također podsjetio da obaveza klanja kurbana ima svoje uporište u svetom Kur'anu te citirao odlomke sure Ali Imran, gdje se u 92. ajetu kaže: “Nećete zaslužiti nagradu sve dok ne udijelite dio od onoga što vam je najdraže…”

“Riječ kurban znači približavanje dragom Bogu, žrtvovanje dragom Bogu. Isto tako, vjera u principu znači žrtvovanje. Mi neprestano radi dragog Boga žrtvujemo svoje vrijeme kroz namaz, žrtvujemo od svoga imetka davajući zekat, sve je to jedan vid žrtvovanja”, istakao je Dautović.

Posebno žrtvovanje

Kada je riječ o kurbanu, Dautović ističe kako se radi o posebnom žrtvovanju, koje je samo po sebi konkretno, a ono se ogleda kroz žrtvovanje male i ili velike stoke (ovce, koze, krave, deve).

“Uzvišeni Allah dž.š. nam o ovoj vrsti kurbana govori kroz primjer Ibrahima a.s., kroz kazivanje da je Ibrahim a.s. usnio kako treba da žrtvuje svoga sina Ismaila. Dakle, Uzvišeni Allah dž.š. na ovaj način provjerava Ibrahimovu a.s. ljubav prema dragom Njemu, odnosno je li njegova ljubav jača prema dragom Bogu ili prema njegovom djetetu koje je dobio u poznim godinama. Ibrahim a.s. je svoju spremnost, ljubav prema Bogu pokazao na način što je svoga sina doveo na mjesto gdje ga je trebao žrtvovati, i u tom trenutku spremnosti i odlučnosti da žrtvuje svoje dijete, Allah dž.š. zamjenuje Ismaila a.s. velikim kurbanom. Time nas Allah dž.š. poučava mnogim stvarima, a to je, prije svega da trebamo biti spremni žrtvotvati u ime Boga”, naglasio je Dautović.

Rekao je kako je kurban simbol predanosti i ljubavi prema Bogu, odnosno čovjekova spremnost žrtvovanja od onoga što mu je najdraže.

Dodao je kako se u kurban ubraja mala i velika stoka (ovca, koza, krava, deva), s tim da je potrebno obratiti pažnju na starosnu dob životinje. Kod sitne stoke je potrebno da bude do godinu dana, može biti i mlađa zavisno od stanja životinje, dok velika stoka mora biti starija od dvije godine. Također je vrlo bitno da životinje ne budu bolesne ili sakate.

Kurban se kolje nakon klanjanja bajram-namaza

Glavni imam Dautović podsjetio je na jednu neispravnu praksu, gdje ljudi kolju kurban za svoje umrle, a to rade dan prije Kurban-bajrama.

„Kurban nije ništa što je zaklano prije klanjanja bajram-namaza. Pravilo je, a to je praksa i Poslanika Muhammeda, da se kurban kolje tek poslije klanjanja bajram-namaza. Osim toga, za umrle nije obaveza klati kurban, osim ako zato nisu ostavili imetak, odnosno ako nisu ostavili oporuku da se iz njihovog imetka kolje kurban”, rekao je Dautović.

Kada je u pitanju sam čin žrtvovanja životinje za kurban, Dautović podvlači da je vrlo značajno odnositi se prema svakome dijelu kurbana dostojanstveno i primjereno samo činu žrtvovanja dragom Bogu.

“Bitno je da žrtvovanje kurbana bude vrlo kratko, odnosno da se životinja ne pati. Životinja se na ranije određeno mjesto izvodi uz tekbir. U našoj tradiciji, a to je radio i Poslanik, klanjaju se dva rekata namaza prije nego što se žrtvuje i uputi se dova da se žrtva primi”, rekao je Dautović, te dodao kako se nakon toga kurban okrene prema kibli i žrtvuje uz riječi “Bismillah, Allahu Ekber” (U ime Allaha, Allah je najveći).

Pojasnio je također kako je lijepo da se ostaci kurbana zakopaju i ne bacaju bilo gdje.

“To je danas prije svega važno i zbog vremena u kojem živimo, vremena kada se govori o ekologiji i ekološkoj svijesti. Također, bitno je da se na adekvatan način sačuvaju i kurbanske kožice”, rekao je Dautović.

Podjela iz tri dijela

Govoreći o podjeli kurbanskog mesa, efendija Dautović je rekao kako se ono obično dijeli na tri dijela, iako je dozvoljeno da siromašna porodica zadrži kompletno kurbansko meso.

“Kurban se dijeli na trećinu koja ostaje porodici, trećinu koja se dijeli prijateljima i trećinu koja se dijeli komšijama. U Bosni i Hercegovini je uvijek je bilo da se dijeli komšijama, bez obzira koje vjere bio, komšija je komšija. I ta tradicija i treba da se nastavi u tom smjeru, kako bismo sačuvali i naše komšijske odnose”, poručio je Dautović.

Obzirom da gradske sredine, u odnosnu na one ruralne, nisu toliko pristupačne kada je u pitanju sam čin klanja kurbana, Dautović se osvrnuo i na to kako je najbolje da ovu vjersku dužnost obave oni koji nisu u mogućnosti sami zaklati kurban.

Pomoć Islamske zajednice u BiH

“Allah je ostavio olakšice u svemu, tako i za kurban. Ako nismo u prilici da sami zakoljemo kurban, kako je i najbolje, postoji mogućnost da se dužnost klanja kurbana obavi kroz instituciju Islamske zajednice”, rekao je Dautović, naglasivši kako IZ ima svoj kontinuitet i odgovornost, najprije prema Bogu, a potom i prema muslimanima koje vodi, zbog čega je i najbolje da se ova obaveza obavi kroz ovu instituciju.

Dautović je na kraju razgovora za AA čestitao Kurban-bajram svim muslimanima, te uputio bajramsku poruku:

“Neka Bajram bude vrijeme u kojem ćemo pokazati više solidarnosti jedni prema drugima, jer to i jeste kurban. Podijelimo naše kurbane, posebno onima kojima je to potrebno, neka i oni osjete radost bajrama. Posjetimo jedni druge, jer sve se više otuđujemo. Posjetimo naše roditelje, poljubimo ih. Posjetimo naše komšije i unesimo našu radost Bajrama i u njihove domove.”