Vremenska prognoza Stanje na putevima Kursna lista

Kako se u BiH lažiraju saobraćajne nesreće

policija
FOTO: Ilustracija

U BiH su u proteklim godinama zabilježeni različiti slučajevi lažiranja saobraćajnih nesreća u svrhu naplate odštete od osiguravajućih društava, a osobe koje su pokušavale ostvariti ovu vrstu finansijske koristi služile su se različitim metodama.

Kako su za Fokus.ba istakli iz MUP-a RS evidentirani su slučajevi u kojima vozač, kao učesnik u saobraćaju, fingira tragove na licu mjesta.

“Navedeni slučajevi nisu česta pojava, s obzirom na specifičnost nastanka tragova na licu mjesta saobraćajne nezgode. Zbog specifičnosti tragova koji postoje kod saobraćajne nezgode, nakon upoređivanja sa tragovima fingirane saobraćajne nezgode, nedvosmisleno se utvrde određena odstupanja, u njihovom broju, veličini i obliku, kao i po mjestu gdje se mogu naći i redoslijedu nastajanja.
U razjašnjavanju fingirane saobraćajne nezgode izuzetan značaj imaju određena vještačenja, jer se vještakovim nalazom i mišljenjem mogu razjasniti detalji i utvrditi stvarno činjenično stanje”, naveli su iz MUP-a RS.

Dodali su da u slučaju kada postoji osnov sumnje da je u pitanju fingirana saobraćajna nezgoda, što u osnovi predstavlja krivično djelo, policijski službenici obavještavaju tužioca i sve mjere i radnje preduzimaju u skladu sa Zakonom o krivičnom postupku RS.

Na području Tuzlanskog kantona također su zabilježeni slučajevi lažiranja saobraćajnih nesreća.

Nedavno je na području ovog kantona uhapšeno sedam osoba koje su za 13 lažiranih saobraćajnih nesreća uspjele naplatiti 20.000 osoba. Istraga je pokazala da su ove osobe u dvije godine uspjele lažirati čak 49 saobraćajnih nesreća.

Činili su to tako što su svoja vozila postavljali ispred drugih lica i izazivali saobraćajnu nesreću. Nakon toga su izlazili iz auta i uz fizičku prijetnju prisiljavali druga lica da popune evropske obrasce na veće iznose. Te obrasce su prosljeđivali osiguravajućim kućama.

Evropski obrazac za saobraćajnu nesreću se može popuniti samo gdje je šteta do pet hiljada maraka. Sve preko toga mora biti u policijskom zapisniku sa kojim se ide u osiguravajuću kuću na naplatu.

Ove propuste u sistemu pojedinci u oba bh. entiteta vješto su koristili i tako naplaćivali desetine hiljada KM.