Isović za Fokus.ba: Pritisak na Poreznu upravu vrše dužnici i kladioničarski lobi

Iako je bio najuspješniji kandidat nakon provedenog konkursa za direktora Porezne uprave FBiH, Šerif Isović ipak nije iznova imenovan na ovu funkciju. Trenutno je vršilac dužnosti direktora ove institucije.

U opširnom intervjuu za Fokus.ba Isović je otvoreno govorio o pritiscima koje trpi zajedno sa ostalim uposlenicima Porezne uprave FBiH, kao i razlozima zašto nije iznova postavljen na poziciju za koju je bio najkompetentniji.

“Pritisci dolaze i od menadžmenta poreznih dužnika koji duguju desetine miliona maraka, koji u pravilu imaju značajne političke veze i logično je da tim vezama, oni odgovornost za svoj nezakonit rad pokušavaju da prebace na mene i Poreznu upravu. Pritisci dolaze i zbog naših prijedloga za reformu Porezne uprave, drugačijeg oporezivanja, tu prije svega mislim na kladioničarski lobi koji je samo u zadnje dvije godine zbog loših zakonskih rješenja isplatio dobitaka preko 2,4 milijarde maraka, bez poreza na dohodak…”, kazao je, između ostalog, Isović.

U razgovoru za naš portal Isović je predstavio i rezultate Porezne uprave FBiH u proteklom periodu kao i planove za naredni period, te pohvalio građane FBiH koji su u proteklom periodu prijavljivali nepravilnosti u poreskom sistemu.

Koliko ste zadovoljni rezultatima Porezne uprave FBiH (PUFBiH) u proteklom periodu i kakvi su oni u odnosu na period prije vašeg imenovanja za direkora?

Zadovoljstvo se prije svega treba mjeriti postignutim uspjehom, odnosno realizacijom planirinih aktivnosti uz komparaciju ostvarenih rezultata sa uspjesima drugih. Ako bi sve planirane aktivnosti grupisali, primjera radi u dvije skupine, naplatu javnih prihoda i izvršene reforme koje se tiču samo Porezne uprave, onda mogu reći da sam zadovoljan više trendom rasta naplate javnih prihoda u predhodnom periodu od stepena reforme Porezne uprave.

Kad je u pitanju naplata javnih prihoda, mogu reći da sam zadovoljan, a i zahvalan poreznim obveznicima Federacije Bosne i Hercegovine što su u 2017. godine uplatili 4.820.307.452 KM javnih prihoda za koje je nadležna Porezna uprava, što je za 8,15%, odnosno za 363.340.947 KM više u odnosu na 2016. godinu. Za period 2014.-2017., naplata javnih prihoda na godišnem nivou je povećana za 1.023.758.862 KM ili za 27%. Trend rasta naplate nastavljen je i u januaru i februaru 2018. godine, u kom periodu su obveznici uplatili 799.451.723,00 KM javnih prihoda za koje je nadležna Porezna uprava Federacije BiH, što je za 64.544.266 KM više u odnosu na januar – februar 2017. godine ili iskazano u procentu više za 8,78%.

Iza ovog rezultata, kada se mnoge zemlje koje su privredno razvijenije od BiH suočavaju sa problemom naplate javnih prihoda, stoji, pored ostalog, i veliki angažman uposlenika Porezne uprave. Međutim, najveći doprinos povećnju javnih prihoda ima jačanje porezne svjesti i porezne discipline poreznih obveznika, bez čega dugoročno nema ni efikasne naplate javnih prihoda.

Šta je sve učinjeno da bi se povećala naplata?

U cilju povećanja porezne svjesti uopšte i discipline poreznih obveznika, imali smo niz reformi i aktivnosti u oblasti inspekcijskog nadzora, informacionom sistemu, transparentom radu, izvještavanju, obavještavanju, edukaciji, organizaciji… U cilju jačanja porezne svjesti poduzeli smo niz aktivnosti kojima smo imali za cilj da podstaknemo obveznike, građane, medije i sve koji su mogli u tom smislu doprinjeti.

Od kraja 2015. godine počeli smo da radimo „brze kontrole“ koje su u kratkom roku polučile odlične rezultate i značajno povećale poreznu disciplinu, ali i naš ugled u javnosti. Zadovoljan sam što smo u ovim akcijama otkrili preko 4.300 radnika koji su radili na crno i koji su zahvaljujući nama prijavljeni, što je uslov da počnu da ostvaruju svoja prava, što smo otkrili 1.700 subjekata koji su radili bez odobrenja za rad, a koji su se opet zahvaljujući nama registrirali. Putem medija, kontinuirano smo izvještavali javnost o rezultatima rada i pozivali javnost, tj. građane, radnike na crno, računovodstvenu profesiju i ostale da nam pomognu u otkrivanju nepravilnosti i nepoštivanja poreznih zakona.

Poslali smo jasne poruke poreznim obveznicima da ćemo na sve načine pomagati one koji pokazuju namjeru i žele da izvršavaju svoje porezne obaveze, a biti odlučni za preduzimanje svih mjera prema onima koji svoje obaveze žele izbjeći i usmjeriti ih na zakonito postupanje.

Poslali smo i poruku računovodstvenoj profesiji sa upozorenjem na značaj profesije koju obavljaju i ulogu koju imaju u sprečavanju nelegalnih aktivnosti poreznih obveznika i odgovornih lica, na način da svojim savjetima i radnjama utiču da ne vrše nezakonite radnje, a da one koji to čine prijave Poreznoj upravi. Jasno smo ukazali da odgovornost računovođe nije isključivo u tome da se zadovolje potrebe pojedinačnog poslodavca, nego da postupa u skladu s važećim propisima i da se suzdrži od bilo kojeg ponašanja koje može štetiti javnom interesu i biti diskreditirajuće za računovodstvenu i revizorsku profesiju.

U kojoj mjeri građani prijavljuju nepravilnosti u poreskom sistemu?

Posebnu zahvalnost dugujemo građanima koji su u posljednje vrijeme dostavili preko 3.000 prijava i koji su svojim informacijama pomogli u otkrivanju raznih oblika nepravilnosti. Sve prijave smo ozbiljno razmotrili i na osnovu njih usmjerili svoje kontrole. Postupajući na taj način zadobili smo povjerenje građana koje nam je veoma važno. Građani i dalje prijavljuju sve nezakonitosti za koja imaju saznanja i to nam uveliko olakšava posao. Sve što radimo, radimo za dobrobit svih ljudi u ovoj zemlji, za razvijeniju i stabilniju državu Bosnu i Hercegovinu.

Šta je sa reformom Porezne uprave?

Kad je u pitanju reforma same Uprave, uslova rada i organizacije i ako smo sproveli i započeli niz pozitivnih reformi u svim oblastima rada, zadovoljstvo je manje, od zadovoljstva u naplati javnih prihoda. Posebno je važno napomenuti da, u ovom periodu kad smo ostvarili dobre rezultate rada, uslovi rada u Poreznoj upravi se nisu poboljšali do mjere koji bi obezbjedili efikasnije i normalnije poslovanje, jer i dalje imamo neadekvatne smještajne kapacitete, loš vozni park, neadekvatno nagrađivanje u odnosu na druge budžetske korisnike, još nedovoljno razvijen informacioni sistem i sl. Upravi je odobren iznos budžeta nedovoljan za rješavanje ogromnih problema koji se gomilaju godinama. U takvim okolnostima svi napori koji ulažu uposlenici Porezne uprave zaista zaslužuju poštovanje i zbog toga ću i dalje nastojati da zaposlenici dobiju što bolje uslove rada i vrednovanje koje zaslužuju.

Imamo dobru saradnju sa međunarodnim finasijskim institucijama kao što su MMF, Svjetska banka i USAID. MMF je podržao prijedloge za reformu Porezne uprave koje smo uputili još prije dvije godine Federalnom ministarstvu finansija. Ti prijedlozi su obuhvatali izmjenu određenih zakonskih rješenja, kao i reformu Porezne uprave, tj. da Porezna uprava bude samostalan organ uprave, da Izvještaj o radu Porezne uprave usvaja Parlament Federacije BiH, da se Porezna uprava on-line vezom poveže sa bankama, da se drugostepeni upravni postupak vodi u Poreznoj upravi, da Porezna uprava učestvuje i ima aktivnu ulogu u donošenju zakona i propisa koje će primjenjivati u svom radu, da se u Poreznoj upravi uspostavi i organizuje interna kontrola i kontinuirana edukacija poreznih službenika, da Porezna uprava ima kombinovani sistem finansiranja (Budžet FBiH i vlastiti prihodi).

Dali smo prijedloge koji su usmjereni na pravedeniji i harmoniziran porezni sistem, efikasnije preventivno djelovanje, sinergiju svih kontrolnih organa, finansijskih institucija i sudova, stručna kadrovska usavršavanja, tehnička i informatička unapređenja, dosljednu, brzu i odmjerenu kaznenu politiku, edukaciju i podizanje svijesti građana o obavezi plaćanja javnih prihoda.

Dali smo i konkretne pisane prijedloge za izmjene velikog broja zakonskih rješenja…

Kakve rezultate očekujete u ovoj godini i šta će biti u fokusu djelovanja Porezne uprave FBiH, kako bi se unaprijedila naplata?

U narednom periodu, Porezna uprava Federacije BiH će nastaviti započeti proces reformi poreznog sistema, poreznog zakonodavstva i Porezne uprave Federacije BiH. Posebnu pažnju ćemo posvetiti razvoju informacionog sistema koji će unaprijediti uredske kontrole i biti bolji servis poreznim obveznicima i širenju elektronskih usluga poreznim obveznicima.

Radit ćemo na većoj zastupljenost elektronskog podnošenja prijava i online uvezivanja sa bankama. I u 2018. godini bit će nastvaljene aktivnosti na smanjenju sive ekonomije, aktivnosti na poboljšanju statusa i položaja Porezne uprave Federacije BiH, te aktivnom odnosu u donošenju svih propisa koji se odnose na rad Porezne uprave.

Posebna pažnja bit će posvećena i kontinuranoj edukaciji svih uposlenika u Poreznoj upravi. U predhodnoj godini proveli smo više aktivnosti kojima nastojimo da povećamo svoju stručnost, a time i svoj ugled u javnosti.

Realizovali smo više internih edukacija. Održano je 14 internih edukacija naših službenika na području svih kantonalnih poreznih ureda, u kojima je učestvovalo 640 uposlenika. Na pomenutim edukacijama obrađene su različite teme. Veoma aktivno radimo na nastavku edukacije i u ovoj godini. Usmjerićemo se na oblasti koje će dati najbolje efekte u radu, a uz to razvijamo i pozitivan takmičarski duh između uposlenika.

Radićemo na jačanju stručnosti, jer na taj način želimo da budemo respektabilan porezni organ koji će udovoljiti potrebama obveznika, ali i uživati ugled i povjerenje javnosti i biti u službi razvoja države BiH.

Prema ocjenama stručnjaka pokrenuli ste mnoge značajne procese u PUFBiH i budžeti su stoga postali likvidniji. No, pojedinci i određene stranke vas ne žele na toj poziciji. Zašto?

Zahvaljujem se svima onima koji su prepoznali učinjene napore i rezultate rada Porezne uprave. Drago nam je čuti svako mišljenje koje podržava naš rad i prepoznaje dobre postignute rezultate rada. Naravno, uvijek prihvatam kritike i preporuke usmjerene na poboljšanje rada. U narednom periodu naš cilj će biti isključivo orjentiran na postizanje još boljih rezultata rada.

Namjera nam je da imamo što bolju saradnju i sa akademskom zajednicom, koja je itekako bitna. Zbog toga smo već ranije uputili javni poziv obrazovnim institucijama da u Poreznoj upravi mogu organizovati praktičan rad za svoje studente i učenike. Na taj način želimo uticati na što kvalitetnije obrazovanje i da ubuduće u našem radu imamo što kvalitetnije i obrazovanije uposlenike, ali i da još u ranoj mladosti kod učenika i studenata razvijamo poreznu svijest i ukažemo na percepciju značaja poreznog sistema u svakoj zemlji.

S druge strane, ova institucija treba što bolje ekonomiste, pravnike, inžinjere i dr. Svaku instituciju čine uposlenici koji rade u njoj, a ako imate odlične uposlenike, tada imate i odličnu instituciju. Odlični uposlenici su oni koji profesionalno rade i vole svoj posao. Da bi bili odlični i voljeli svoj posao trebaju imati normalne uslove rada i za svoj rad trebaju biti pravedno plaćeni.

Svako ko radi ovaj posao nailzi na razne pritiske pa može se reći i političke. Ako imate u vidu aktivnosti koje je u posljednje dvje godine poduzela Porezna uprava, onda je sasvim logično da postoje ti pritisci. Ono što nije dobro, jeste da ti pritisci dolaze od strane onih koji bi trebali da štite zakonitost i podržavaju rad i napore Porezne uprave da se uvede pravedniji, racionalniji i efikasniji sitem oporezivanja.

Pritisci su dolazili i kroz pitanja određenih poslanika. Međutim ono što je karakteristično, jeste da kad neki poslanik postavi tendenciozno pitanje koje samo u sebi na neki način sadrži neprimjeren odgovor, mnogi to pitanje „čuju“, dok se odgovor koji dostavi Porezna uprava „ne čuje“, odnosno dobije ga samo taj poslanik. S druge strane, sve one poslanike koji su tendeciozno pitali pozvali smo da posjete Poreznu upravu kako bi ih neposredno informisali o stanju i radu Porezne uprave. Međutim, na ovaj poziv se nikad niko nije odazvao.

Pritisci dolaze i od menadžmenta poreznih dužnika koji duguju desetine miliona maraka, koji u pravilu imaju značajne političke veze i logično je da tim vezama, oni odgovornost za svoj nezakonit rad pokušavaju da prebace na mene i Poreznu upravu.

Pritisci dolaze i od obveznika kojima se obračunavaju dodatne porezne obaveze, odnosno utvrđuju nepravilnosti u poslovanju. U prethodne dvije godine, samo u inspekcijskom nadzoru utvrdili smo preko 650 miliona dodatnih poreznih obaveza. Naplata javnih prihoda, na godišnjem nivou, porasla je za više od 1,023 milijarde maraka. Otkrili smo i prijavili preko 4.300 radnika na crno, preko 1.700 subjekata koji su radili bez odobrenja za rad.

Samo u brzim akcijama izrečeno je kazni preko 18 miliona maraka. Kontrolisali smo obveznike koji nisu nikad kontolisani, a imali su prihode od desetina hiljada KM, pa i više miliona maraka. Mnogi od obveznika koji su obuhvaćeni ovim aktivnostima vrše političke uticaje…

Pritisci dolaze i zbog naših prijedloga za reformu Porezne uprave, drugačijeg oporezivanja, tu prije svega mislim na kladioničarski lobi koji je samo u zadnje dvije godine zbog loših zakonskih rješenja isplatio dobitaka preko 2,4 milijarde maraka, bez poreza na dohodak…

Pritisak je i ako vam se smanjuje budžet, a obaveze za rad i poslovanje povećavaju, budžet za 2017. godinu je smanjen za cca 2,7 miliona maraka, za 2018. godinu tražili smo budžet od 61.387.837 KM i 1.409 zaposlena, a odobreno je 46.031.863.KM i 1.332 zaposlena, tj.odobreni budžet je manji za 15.355.974 KM i za 77 zaposlenika.

Ovih dana pristisci dolaze i iz određenih medija, koji bez prethodnih provjera u Poreznoj upravi Federacije BiH koja je uvjek bila transparentna i otvorena za javnost manipulatorskim izvještavanjem javnosti o meni iznose laži i netačne navode i tako nastoje dezinformisati javnost. Laž se koristi kao strategija u službi stranačkih struktura i u borbi za „plijen“, tj. „stolicu“ direktora Porezne uprave Federacije BiH.

Nije li pomalo apsurdno da je konkursna procedura provedena i da ste vi bili najuspješniji i najkompetentniji kandidat, a da ipak niste ponovo imenovani na funkciju? Je li nešto trulo i u samom sistemu?

Što se tiče konkursne procedure, ona je okončana i za očekavti je bilo da se u skladu sa završenom procedurom izvrši imenovanje direktora Porezne uprave F BiH. Međutim, kao što je javnosti poznato, ministrica Federalnog ministarstva finansija je suprotno važećim zakonima predložila donošenje Odluke o prestanku važenja Odluke o raspisivanju javnog konkukrsa, zatim prijedlog Odluke za moje razrješenje i razrješenje zamjenika v.d. direktora, kao i bezimeni prijedlog za imenovanje novog v.d. direktora i v.d. zamjenika direktora.

Ja mislim da ne postoji nijedan pravni, logički ili drugi racionalan i opravdan razlog da se donese „Odluka o prestanku važenja Odluke o raspisivanju javnog konkursa za izbor i imenovanje direktora PU FBiH“, niti da se po okončanom javnom konkursu za direktora PU FBiH ne imenujem ja.

Sa aspekta prava poništenje konkursa nije moguće iz razloga što poništenje konkursa u konkretnoj situaciji nije dozvoljeno i propisano zakonom, jer je konkursna procedura već okončana tj. potpuno završena. Ova činjenica je bila poznata i u momentu dostavljanja prijedloga Vladi FBiH za poništenje konkursa.

Takođe, poznat je i stav Ministarstva pravde FBiH, ranije dat, prema kojem zahtjev za poništenje konkursa može biti valjan samo ukoliko postoje opravdani razlozi i ako je zahtjev za poništenje konkursa podnesen prije zakazanog ispita općeg znanja. Nadalje, članom 31. Zakona o državnoj službi u FBiH jasno je propisano da se postavljenje vrši s liste kandidata koji su prošli javni konkurs, uz predhodno pribavljeno mišljenje Agencije. Takođe, logičiki ne može se poništiti nešto što je završeno i okončano. Naprotiv logika je završiti postupak tj. izvršiti postavljenje po konkursu koji je završen i ponoviti konkurs za poziciju za koju nije bilo uspješnog kandidata.

Nesporno je da prema Zakonu o Poreznoj upravi FBiH direktora imenuje Vlada FBiH na prijedlog ministra finansija, međutim ovo ne znači da ministar, koristeći ovo pravo, može kršiti važeće zakone i davati prijedloge koji su suprotni zakonu i nisu najbolja rješenja za Poreznu upravu. Ovo „diskreciono“ pravo ne bi trebalo da se koristi za zloupotrebu prava, jer bi to predstavljalo zloupotrebu položaja ili nesavjesno poslovanje. Takođe, Zakonom o Poreznoj upravi FBiH nije propisana procedura kako se dolazi do prijedloga za izbor direktora, niti je propisano da to mora biti prijedlog ministra, ali to je propisano Zakonom o državnoj službi, po kojem je ova procedura u potpunosti provedena.

Direktor i zamjenik direktora PU FBiH nisu jedno, već dva radna mjesta i za ista je bio proveden različit i odvojen poseban ispit, pa se ni pravno, ni logično ne može tumačiti da konkurs treba poništiti zbog činjenice da na ispitu za zamjenika direktora nije prošao nijedan kandidat. Ovo pogotovo zbog toga što se u praksi dešava da imate veći broj konkursa koji su raspisani za više pozicija, a po kojim je izvršen izbor manjeg broja kandidata od broja pozicija po konkursu ili uspješnih kandidata nema. U tim slučajevima konkurs se ponavlja samo za radna mjesta na kojim nije bilo uspješnih kandata, dok je za radna mjesta na kojima je bilo uspješnih kandidata konkurs okončan tj. izvršen izbor.

Ne želim da dajem komentare o postupcima drugih. Dok sam na ovoj poziciji ja ću biti i dalje fokusiran na svoj rad i rad Porezne uprave. O radu drugih ne želim da se izjašnjavam, izuzev u dijelu koji se tiče negiranja informacija i navoda koje su netačne i neprovjerene. Svako za svoj rad i rezultate rada treba da odgovara prema zakonu.

Moj komentar su postignuti rezultati rada Porezne uprave, izraženi u pozitivnim trendovima, u zadovoljstvu građana koji vjeruju u pravičnost i jednakopravnost ove institucije, zadovoljnim poreznim obveznicima kojima je Porezna uprava dobar servis i partner u izvršavanju svojih obaveza, podršci međunarodnih organizacija, akademske zajednice, medija, sindikata i uposlenika Porezne uprave koje sam dobio u ovim danima oko mog imenovanja na poziciju direktora Porezne uprave i zakonitog okončanja konkursne procedure.

Kad sam stupio na dužnost direktora Porezne uprave FBiH zatekao sam mnoge probleme koji su se gomilali više godina. U proteklom periodu pokrenuli smo niz pozitivnih aktivnosti koje se moraju nastaviti. Mnoge probleme smo riješili, a mnoge smo samo započeli rješavati. U svakoj zemlji, pa i u BiH rad u poreznoj administraciji po svojoj prirodi nije nimalo lagan posao. U razvijenim zemljama rad ovog organa se vrednuje i cijeni i ljudi koji rade ovaj posao su adekvatno plaćeni i poštovani.

Upozoravao sam u više navrata na probleme koje ima ovaj organ, a koje moraju rješavati drugi. Probleme koje možemo rješavati sami, mi ih rješavamo, a one koji zavise od drugih tražimo da se rješe. Sve dok se ne rješe, nećemo prestati tražiti da se uključe svi oni koji su nadležni za njihovo rješavanje.

Ponavljam po ko zna koji put i ističem da su uposlenici Porezne uprave suočeni sa velikim problemima, na što smo upozorili Federalno ministarstvo finansija. Uposlenici ove uprave obavljaju složene, odgovorne i rizične poslove. Često se dešava da su mnogi od njih, naročito inspektori, izloženi konfliktnim i stresnim situacijama koje im ugrožavaju sigurnost i zdravlje. Zbog niza neadekvatnih zakonskih rješenja, nedostatka finasijskih sredstava veoma smo ograničeni da ovo eliminiramo i da obezbjedimo odgovarajuće uslove rada za sve uposlenike, a koji to zaista zaslužuju i koji će svoj posao da izvšavaju još bolje ukoliko imaju dobre uslove za to. Ulaganjem u Upravu, neupitno, rezultati rada će biti još bolji i time će život svih građana u ovoj zemlji biti bolji. To je svuda u svijetu osnovna svrha postojanja porezne administracije…

Federalni premijer Fadil Novalić nedavno je izjavio da vas ruše svi oni kojima smeta vaša profesionalnost. Kazao je i da postoje dijelovi društva i privrede, te kompanije i institucije koje su privilegirane i misle da ne moraju plaćati porez. Koliko ima takvih kompanija i institucija?

Ja sam zahvalan premijeru Fadilu Novaliću što mi je ukazao ovo povjerenje i što je do sada bio velika podrška u mom radu. Od samog početka mog rada, ja sam isticao da u radu Porezne uprave Federacije nema privilegovanih poreznih obveznika i institucija. To garantujem, a mogu potvrditi svi uposlenici Porezne uprave. Svi porezni obveznici su za nas jednaki. U primjeni poreznih zakona nema politike, politika je do zakona, a kad se zakon donese treba da se primjenjuje za sve na isti način.

Mi imamo samo distinkciju između poreznih obveznika koji primjenju i onih koji ne primjenjuju zakon. Oni koji primjenjuju za nas su poštovani i uvaženi i uvijek ćemo im pomoći da što lakše i jednostavnije, uz što manje troškove, uredno ispunjavaju svoje porezne obaveze. Zbog njih, mi nastojimo da poboljšamo svoje usluge, da u skladu sa svojim nadležnostima utičemo na donošenje efikasnijih i kvalitetnijih propisa. Njima se uvijek zahvaljujemo i pozivamo ih da i dalje posluju u skladu sa zakonom, napominjući da je to najbolji i najsigurniji način poslovanja.

Porezne obveznike koji ne poštuju porezne propise i ne plaćaju zakonom propisane porezne obaveze upozoravamo da to ne čine i sankcionišemo ih u skladu sa svojim nadležnostima. Umjesto da plaćaju visoke kazne koje izričemo, ta sredstva treba da investiraju u razvoj svojih preduzeća.

Kroz niz aktivnosti koje provodimo, kroz povećanu poreznu disciplinu oni su se uvjerili da je to tako. Odgovorno tvrdim da u radu ovog organa ne postoji nijedna privilegovana kompanija. Svi porezni obveznici moraju plaćati porezne obaveze. To je oduvijek tako i svuda u svijetu. Napomenuo bih, da Porezna uprava periodično na web stranici objavljuje spisak poreznih dužnika i s tog spiska mogu biti izbrisani samo porezni obveznici koji u međuvremenu plate porezni dug ili potpišu sporazum o plaćanju duga na rate. To tvrdim zbog navoda nekih medija da su neki obveznici izbrisani sa spiska.

Očekujete li na kraju da ćete ipak biti ponovo imenovani za direktora PUFBIH?

Ja ne znam šta će ministica Federalnog ministarstva finansija i Vlada FBiH dalje poduzeti tj. da li će ministrica finansija dati drugačiji prijedlog ili će ostati kod dosadašnjeg. Ja očekujem da se postupi po zakonu, a ako se to ne dogodi ja ću iskoristiti sva zakonom propisana sredstva da zaštitim svoja prava. Međutim, ovdje se ne radi samo o zaštiti ličnih prava, već i o zaštiti Porezne uprave koja je jedna od najzačajnijih institucija svake države pa i BIH, kao i zaštiti pravnog sistema uopće.

Radim profesionalno i ne opterećujem se time koliko ću ovaj posao dugo raditi. Radim kako najbolje umijem i znam, u postojećim uslovima, koristeći sva svoja znanja i iskustva koja sam do sad stekao. Koristim sve trenutne prilike i šanse, pokrećem aktivnosti i procese koji su nužni i potrebni da Porezna uprava ide ka svom cilju i bude pravedna, racionalna i efikasna institucija koja će dati doprinos razvoju moderne i stabilne države BiH. Rezultati koje smo napravili u posljednje vrijeme govore da smo krenuli dobrim putem, samo taj put će biti veoma dug i težak.

Ovo radno mjesto mi je povjereno i ja ću dati sve od sebe da ukazano povjerenje opravdam, da posao radim maksimalno korektno i profesionalno. Nisam opterećen vremenom i svakodnevno nastojim da sve poslove obavljam savjesno i odgovorno. Porezna uprava je jedna od značajnih državnih institucija i pozicija direktora Porezne uprave je prilika da nešto uradim za ovu državu kako bi bila normalna kao i sve druge države koje imaju uređen porezni sistem.

Porezni sistem je ključna poluga razvoja svake države, a za mene država nema alternative. Ona je naša sadašnjost i bućnost i tražim podršku da tim putem nastavim, a sve države u kojima nije uređena ova oblast se mogu lako prepoznati, jer su „visoko rangirane“ po nerazvijenosti, korupciji i drugim negativnim parametrima.