Hoće li Srbija platiti Srebrenici dug od 30 miliona eura zbog HE Bajina Bašta?

Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine Mirko Šarović (SDS) izjavio je da je u toku usaglašavanje dnevnog reda zajedničke sjednice Vijeća ministara BiH i Vlade Republike Srbije najavljene za 4. novembar.

U razgovoru za Fenu potvrdio  je da je jedna od predloženih tema za tu sjednicu i godinama neriješeno pitanje isplate naknada za potopljeno zemljište u općinama u BiH nakon izgradnje Hidroelektrane “Bajina Bašta”.

Kako je ranije i isticano Srbija, odnosno Hidroelektrana “Bajina Bašta” duguju više od 30 miliona eura Srebrenici, dok srbijanska općina Bajina Bašta redovno prima naknadu od Hidroelektrane koja iznosi oko milion eura na godišnjem nivou.

Šarović je pojasnio da će Ministarstvo odgovoriti na inicijativu općina Srebrenica, Bratunac, Višegrad i Rogatica o rješavanju ovog pitanja i to pitanje uvrstiti u dnevni red sjednice  da bi se rješavali budući odnosi.

– Pitanje dugovanja posljednje 23 ili 24 godine ostaje, ali ti odnosi se moraju ugovorno riješiti u skladu s interesima obiju strana jer lokalne zajednice u BiH trpe dok se naknade isplaćuju općinama u Srbiji – kazao je ministar.

Podsjetio je da je pitanje naknada za potopljeno zemljište dio ranijeg samoupravnog sporazuma  tadašnjih socijalističkih republika Srbije i BiH.

Šarović je pojasnio da BiH i Srbija trenutno delegiraju pitanja za zajedničku sjednicu te da će se naknadno od tih pitanja pripremiti dnevni red i dodaje da je kandidirano i pitanje regionalnih projekata, pitanje vodotokova te je najavio da je moguće i potpisivanje dvaju sporazuma iz oblasti životne sredine i namjenske industrije.

Izrazio je nadu da će Ministarstvo komunikacija i prometa BiH delegirati pitanje zajedničkog projekta izgradnje ili rekonstrukcije željezničke pruge Sarajevo – Beograd.

Ocijenio je da su ovakve sjednice korisne ukoliko se ne održavaju pro forme nego ako imaju tok sadržaja i sadrže pitanja od obostranog interesa.

– Zajedničke sjednice ne moraju biti tako česte, ali trebaju biti dobro pripremljene. Bolje je da imamo tri do pet tačaka dnevnog reda, ali da one budu sadržajne i od interesa za obje strane – zaključio je u razgovoru za Fenu državni ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Mirko Šarović.