Hoće li Rusija “natjerati” Švedsku u NATO?

Rusko agresivno ponašanje u Ukrajini i prema baltičkim zemljama potaklo je Šveđane na raspravu – da li bi njihova zemlja dodatnu zaštitu trebala potražiti članstvom u NATO savezu?

Osjećaji gotovo tradicionalno “nesvrstanih” Šveđana prema mogućem ulasku njihove zemlje u NATO u posljednjih nekoliko godina znatno su se promijenili uslijed sve veće zabrinutosti zbog ruskih akcija u Ukrajini i na nordijskim područjima.

Nedavna anketa Sifo agencije pokazala je da 41 posto Šveđana sada podržava pridruživanje vojnom savezu, a 39 posto ih je još uvijek protiv toga. Prije četiri godine, ista anketa je pokazivala znatno drukčije rezultate – 23 posto za NATO i 50 posto protiv.

Promjene osjećaja javnosti prema članstvu u NATO-u imaju odraza i na politiku. Dvije konzervativne stranke, Kršćanski demokrati i Partija centra, nedavno su također promijenile svoje stavove i sada podržavaju opciju priključenja savezu.

Male šanse za zahtjev za NATO članstvo

Usprkos naglom porastu podrške opciji ulaska u NATO, male su šanse da će Švedska napraviti historijski potez i aplicirati za članstvo u savezu.
“Ako pogledate trenutnu situaciju, teško da se mogu očekivati promjene u švedskoj politici u narednih pet do 10 godina”, smatra Anders Lindberg, novinar i urednik švedskih novina Aftonbladet.

“To nije realno očekivati u bliskoj budućnosti”, kaže Anna Wieslander, zamjenica direktora Švedskog Instituta za međunarodne poslove.

Obje stranke švedske koalicione vlade – socijaldemokrati i zeleni, nastavljaju se opirati članstvu u NATO savezu. Naprotiv, dok se raspoloženje javnosti u tom pogledu bitno mijenja, parlamentarna većina, koja bi morala potvrditi tu historijsku odluku, ne postoji. Konačno, Švedska bi samo pod pritiskom ušla u NATO bez susjedne joj Finske, u kojoj se također razvila slična debata.

“Sva tri zahtjeva – politička situacija u Finskoj, političko stanje unutar socijaldemokrata, te ankete – nisu ispunjena”, tvrdi Lindberg.

Referendum u Švedskoj

Čak i da su ta tri preduvjeta ispunjena, Šveđani bi na kraju ipak morali dati zeleno svjetlo takvoj historijskoj inicijativi, i to u vidu referenduma.

Dakle, premda se članstvo u savezu u ovom momentu čini vrlo mogućim, stvari se brzo mogu promijeniti, smatra Robert Egnell, predavač na švedskom Univerzitetu za nacionalnu obranu.

“Mora se reći da se pozitivni osjećaji u ovom smislu jako brzo šire, tako da mi se čini da svaki mjesec moram mijenjati vlastite prognoze po ovom pitanju”, kaže Egnell.

Rusija je ujedno i nepoznat faktor, a i jedini razlog zašto Švedska uopće razmišlja o članstvu u NATO savezu. Premda agresivno ponašanje Rusije u Ukrajini ne može proći nezapaženo, ono što je potaklo Šveđane na razmišljanje o NATO-u je percepcija agresivnog uplitanja Rusije u baltičko i nordijsko područje.

Zabrinuti Šveđani

Šveđani ozbiljno shvataju konfrontirajuće stavove Rusije prema baltičkim zemljama, koje kroz historiju održavaju bliske odnose sa Švedskom. S tim u vezi, Lindberg kaže: “Kad počnete raditi ono što Rusija radi baltičkim zemljama ili prema Finskoj, Švedska odmah reagira.”

No, Šveđani su zabrinuti i zbog upada ruskih vojnih aviona u skandinavski zračni prostor, kao i prošlogodišnji lov na rusku podmornicu, koja je navodno zašla u švedske vode, ali i na nedavna upozorenja Moskve o “osveti” ukoliko Švedska odluči ući u NATO.

“Zanimljivo je da nas rusko ponašanje ‘gura’ u NATO, što nema smisla ako oni to stvarno ne žele”, tvrdi Egnell. “Za mene nema nikakvog smisla ovo što Rusi rade.”

Unatoč svih trvenja u posljednje vrijeme i posljedičnom porastu podrške ulasku Švedske u NATO, Šveđani još uvijek nisu uvjereni da bi trebali napraviti historijski potez i ući u NATO.

“Lopta je na ruskoj strani terena”, kaže Lindberg. “Rekao bih da je više u ruskim rukama nego u rukama bilo kojeg švedskog aktera. Ako Rusija nastavi sa svojim agresivnim ponašanjem prema baltičkim zemljama, naravno da će se i rasprave u Švedskoj promijeniti.”