Zbog čega je Grenland odjednom svima važan i zašto ga Trump želi po svaku cijenu

Resursi i bogatstva za koja se vjeruje da se nalaze ispod leda na Grenlandu više od jednog vijeka privlačila su pažnju, a sada je interesovanje za ovo ostrvo pokazao i američki predsjednik Donald Trump što je obnovilo fokus zanimanja za tu teritoriju, piše BBC.

Detaljna istraživanja i mapiranja tog prostora koja traju više od jednog stoljeća otkrila su dokaze o značajnim mineralnim resursima, uključujući retke elemente koji se koriste za tehnologije dobijanja zelene energije, a vjeruje se da Grenland sadrži i rezerve fosilnih goriva.

Višedecenijski izazov

Kako navodi BBC, proces nalaženja, vađenja i transporta minerala i fosilnih goriva predstavlja, međutim, višeslojni, multinacionalni i višedecenijski izazov.

Istovremeno, naučnici također procjenjuju da Grenland sadrži ogromne rezerve nafte i prirodnog gasa.

Od 70-ih godina prošlog vijeka, naftne i gasne kompanije su pokušavale da nađu rezerve tih energenata, ali sa malo uspjeha.

Poseban značaj imaju minerali važni za tranziciju na čistu energiju, a eksperti procjenjuju da će se potražnja za takvim mineralima i resursima metala učetvorostručiti do 2040.

Proizvodnja baterija, električnih vozila, vjetroturbine i solarni paneli, sve to zahtjeva primjenu tih kritično važnih metala.

Postavlja se, ipak, pitanje da li je njihovo vađenje ekonomski održivo, navodi BBC.

– Istraživanje minerala je među najizazovnijim i najrizičnijim poduhvatima vezanim za rudarenje, kaže direktor istraživačkog centra Univerziteta u Rinou u Nevadi, Simon Jowitt.

Slaba infrastruktura

Kako on ukazuje, tek jedan od 100 projekata istraživanja može dovesti do otvaranja rudnika, a od otkrića rezervi do početka proizvodnje može proteći oko 10 godina.

– Sve zavisi od lokacije, dostupnosti infrastrukture, a mora se imati u vidu i da proces rudarenja treba da se sprovodi na odgovoran način, naveo je Jowitt.

Poznato je, međutim, odsustvo infrastrukture na Grenlandu.

Direktorica za planiranje i održivost na danskom Univerzitetu u Aalborgu, Anne Merrild, kaže da stanovnici Grenlanda moraju biti uključeni u procese rudarenja od samog početka do kraja, kada je riječ o saradnji sa međunarodnim kompanijama.

– Ljudi na Grenlandu vide rudarenje kao šansu, ali bi željeli da učestvuju u razvoju, da budu suvlasnici i deo projekta planiranja, rekla je Merrild.

Premijerka Danske, Mette Frederiksen, izjavila je da će to zavisiti od naroda Grenlanda.

Kako navodi BBC, uprkos svemu tome, međunarodno interesovanje za to ostrvo vjerovatno neće skoro proći.