Zatvorena birališta u Srbiji: Izlaznost je velika, treba li to brinuti Vučića?

U 20 sati zatvorena je većina birališta u Republici Srbije. 6.502.307 građana Srbije s pravom glasa biralo je predsjednika Srbije, novi saziv državnog parlamenta te lokalnu vlast u 13 gradova, među kojima je i Beograd.

Odziv birača veći je u odnosu na prošle parlamentarne izbore koji su održani 2020. godine.

N1 navodi da je na nekim biralištima u vrijeme pred njihovo zatvaranja zabilježena gužva te de će svima onima koji se nađu na biralištu u vrijeme zatvaranja biti omogućeno glasovanje.

Foto: Anadolija

Prema projekcijama nevladine organizacije Centar za slobodne izbore i demokratiju (CeSID) do 19 sati glasovalo je 54,6 posto građana s pravom glasa, dok je prije dvije godina taj postotak iznosio 44,9 posto.

Prema službenim podacima Republičke izborne komisije (RIK) do 18 sati glasovalo je 50,82 posto birača, a predsjednik RIK-a Vladimir Dimitrijević ranije je izjavio kako će do kraja izbornog procesa glasovati između 58 i 60 posto.

Prvi neslužbeni rezultati izbora očekuju se kasnije večeras.

Vučić vrši čin balansiranja u pohodu na još jednu pobjedu na izborima

Predsjednik Srbije se bira na pet godina, a poslanici Skupštine Srbije na četiri godine.

Pravo glasa ima 6,5 miliona ljudi, a do 17 sati glasao je 45,1 odsto upisanih birača, saopćio je Centar za slobodne izbore i demokratiju (CESID).

Na parlamentarnim izborima 2020. do 17 sati je glasalo 37,2 odsto birača, a 2016. izlaznost do tog perioda bila je 43,5 odsto, navodi CESID.

Izbori su redovni jer je istekao petogodišnji mandat dosadašnjeg predsjednika Aleksandra Vučića.

Cijeli tok kampanje za izbore obilježili su zanimljivi i osebujni marketinški potezi vladajuće Napredne stranke, piše BBC.

Možda nije bilo prvi put da se i frižider pojavio u predizbornoj kampanji.

Ali kada se predsjednik Srbije pojavio u kuhinji bračnog para u promotivnom videu kako izlazi iz frižidera, to je izazvalo reakcije čuđenja.

Aleksandar Vučić je na taj način nastavio da navodi i naglašava listu dostignuća svoje Napredne stranke tokom protekle decenije na vlasti.

Cilj reklame je bio ismijavanje predsjednikovih kritičara.

Oni su se kontinuirano u posljednoj deceniji žalili da je Vučić sveprisutan i da nisu vidjeli smiješnu stranu takve kampanje.

Foto: Anadolija

Što se srpskih opozicionih stranaka tiče, predsjednikovi česti – i obično pozitivno uokvireni medijski nastupi – dokaz su nezdravog odnosa između Napredne stranke i najpopularnijih dnevnih listova i emitera u zemlji.

Kažu da je zbog toga teško osporiti stranku koja je pobijedila u posljednja četiri ciklusa parlamentarnih izbora, a sada Naprednjaci traže hat-trick predsjedničkih pobjeda na nedjeljnim izborima.

– Režim ima apsolutnu kontrolu nad medijima – navodi Borko Stefanović, zamjenik lidera Stranke slobode i pravde lijevog centra.

Stefanović dodaje da “već 10 godina imamo potpunu medijsku blokadu, ne samo opozicije, nego svakog ko se usudi da govori protiv vlasti.”

Organizacija za monitoring izbora CRTA izvještava da su predstavnici vlasti ostvarili dvije trećine nacionalnog TV pokrivanja tokom predizborne kampanje, i tri četvrtine vremena emitiranja u informativnim programima.

Srpska kancelarija antikorupcijske organizacije Transparency International upozorila je na ,,medijsku dominaciju Aleksandra Vučića i njegove kandidatske liste.”

Posmatrači se žale da je Vučić zamaglio granice između svojih predsjedničkih dužnosti i predizbornih aktivnosti.

Kao primjer navode otvaranje prve dionice nove brze pruge između Beograda i Budimpešte u martu ove godine, samo tri sedmice pred izbore.

Vučiću je bilo prilično teže da biračima pruži ono što žele kada su u pitanju odnosi s Rusijom.

Previše je svjestan da mnogi glasači njegove stranke preferiraju tradicionalne veze s Moskvom u odnosu na pregovore o članstvu u Evropskoj uniji koji su počeli 2014. godine.

Ruska invazija na Ukrajinu pretvorila je dugotrajno balansiranje u hodanje po konopcu, bez sigurnosne mreže.

Srbija je odbila da se pridruži sankcijama EU protiv Moskve, ali jeste glasala za rezolucije UN-a koje osuđuju invaziju na Ukrajinu. U Srbiji je bilo demonstracija protiv ruskog rata, ali i onih koje su dale podršku Rusiji.

Vučić je od „mira i stabilnosti“ napravio kao krilaticu za svoju kampanju – iako će, ako bude ponovo izabran, Brisel vjerovatno pojačati pritisak na Beograd da izabere kome će biti lojalan: Istoku ili Zapadu.

Nataša Kandić, osnivačica beogradskog Fonda za humanitarno pravo, slaže se da je predsjednik “pragmatičan političar” koji je popularnost stekao privlačenjem stranih investicija koje su donijele “radna mjesta i plate”.

Ali slaba i neuvjerljiva opozicija je također pomogla njegovom cilju.

– Glavni problem je što nema demokratske opozicije – kaže gospođa Kandić. “Kako možete pobijediti bez jakog vođe?”

Poslije 10 godina i šest izbornih ciklusa, narod Srbije već dosta zna o Naprednoj stranci. Nedjeljno glasanje će pokazati da li građani vjeruju predsjednikovoj viziji napretka, ili prihvataju stav opozicije da je to izmanipulirana medijska fatamorgana.