Zastupnički dom Kongresa: Nad Armenima u Turskoj je izvršen genocid

Zastupnički dom američkog Kongresa izglasao je rezoluciju kojom priznaje genocid počinjen nad Armenima u Turskoj 1915. godine, čime će, prema pisanju The Guardiana, ući u burnu istorijsku raspravu u posebno napetom trenutku u kojem se nalaze odnosi Washingtona i Turske.

Za rezoluciju je glasalo 405 zastupnika, dok je njih 11 bilo protiv.

Rezolucija nije pravno obvezujuća, ali njome se traži da se smrt najmanje 1,5 miliona Armena pod Osmanskim carstvom proglasi genocidom.

Turska odbacuje takve tvrdnje, podsjeća britanski list, te je dugo vodila kampanju lobiranja u SAD-u i širom svijeta kako bi spriječila upotrebu tog termina.

Anadolija javlja kako je Ministarstvo vanjskih poslova Republike Turske odmah na razgovor pozvalo ambasadora Sjedinjenih Američkih Država u Ankari.

Rezoluciju mora potvrditi Senat

Ali, mnoge države svijeta i gotovo sve američke savezne države službeno priznaju nasilje nad Armencima, koje se dogodilo prije jednog stoljeća, kao genocid, podsjeća The Guardian.

Navode i kako se američki Kongres posljednjih godina odupirao pritiscima da ubistva proglase genocidom, kako ne bi dodatno potaknuo napetosti s NATO saveznikom.

“Ako zanemarimo istoriju, onda smo predodređeni da svjedočimo kako se greške iz prošlosti ponavljaju. Nedavni napadi turske vojske na kurdski narod snažni su podsjetnik na opasnost u naše vrijeme”, rekla je Nancy Pelosi, predsjednica Zastupničkog doma, pozivajući na podršku rezoluciji.

Glasanje o rezoluciji uslijedilo je nakon prijedloga za uvođenje ekonomskih sankcija protiv Turske, zbog ofenzive protiv kurdskih snaga na sjeveru Sirije.

Rezolucija mora biti usvojena i u Senatu kako bi bila prihvaćena.

Cavusoglu: Besmislen politički korak

Reagirao je turski ministar vanjskih poslova Mevlut Cavusoglu, koji je rezoluciju osudio te je nazvao “besmislenim političkim korakom” i “pokušajem ponovnog ispisivanja istorije”.

“Američka administracija i političari, kao i američki narod, moraju biti svjesni štete koju rezolucija može donijeti i kojom se želi narušiti veze između Turske i SAD-a u izuzetno krhkom trenutku u smislu međunarodne i regionalne sigurnosti. Nesumnjivo je da će ova rezolucija negativno utjecati na imidž SAD-a u Turskoj”, ocijenio je Cavusoglu.

“Rezolucija, koja je očito napravljena i prihvaćena za domaće potrebe, lišena je bilo kakve isgtorijske ili pravne osnove”, navodi se u njegovoj reakciji, uz napomenu kako “rezolucija nije pravno obvezujuća”.

Cavusoglu je na Twitteru napisao i kako se “varaju oni koji misle da će se Turskoj osvetiti na ovaj način”.

“Ova sramotna odluka onih koji iskorištavaju istorije u političke svrhe je za našu Vladu i za naš narod ništavna”, poručio je Cavusoglu.

Ankara: Tragedija za obje strane

Prema riječima turskog veleposlanika u Washingtonu Serdara Kilica, “rezolucija je dobila podršku zbog utjecaja lobija stranih zemalja u Zastupničkom domu SAD-a, bez ikakvog uvažavanja povijesnih činjenica i objektivnih istraživanja”.

Istaknuo je da “takve odluke, donesene bez ikakve vizije, ipak ne mogu izbrisati ponosnu povijest Turske”.

Prema službenom stajalištu Ankare, događanja iz 1915. godine ne mogu se definirati kao genocid, nego “tragedija za obje strane”.

Turska naglašava, javlja Anadolija, da se to pitanje treba riješiti iz perspektive “pravednog pamćenja”, koje će značiti sažetak obostranog razumijevanja onog što se dogodilo i uzajamnog poštivanja pamćenja.

I drugi parlamenti priznali genocid

Rezolucijom, kojom su masovna ubijanja Armenaca u Osmanskom Carstvu od 1915. do 1923. godine proglašena genocidom, Zastupnički dom Kongresa je poručio kako američka politika želi “odbaciti sve napore za povezivanjem američke vlade s naporima za negiranje postojanja Armenskog genocida ili genocida uopće” te “ohrabriti obrazovanje i javno razumijevanje armenskog genocida”.

Turska odlučno negira da je riječ o genocidu nad Armencima, te navode kako je između 300.000 i 500.000 Armenaca umrlo u spornom razdoblju, ali većinom zbog nemira tijekom Prvog svjetskog rata.

Brojni parlamenti, uključujući francuski, njemački, italijanski, ruski i kanadski, priznali su genocid nad Armencima.