Zašto švedska vlada preporučuje starijoj populaciji da prestanu sa izolacijom?

Dok druge evropske zemlje pooštravaju restriktivne mjere zbog porasta broja zaraženih od COVID-19, Švedska je svojim građanima starijim od 70 godina poručila da se više ne moraju izolovati.

Ovo saopštenje došlo je iz švedske vlade u četvrtak, 22. oktobra, uz obrazloženje da Švedska bilježi niže brojeve zaraženih nego proljetos i da je izolacija ostavila posljedice na mentalno zdravlje starije populacije, prenosi Radio Slobodna Evropa.

“Agencija za javno zdravlje je odlučila da se stariji građani, kao i oni u drugim rizičnim grupama neće podvrgavati posemnim mjerama, na njih će se odnositi iste preporuke kao i na ostalo stanovništvo”, rekla je švedska ministrica zdravstva Lena Hallengren, kako je prenijela agencija Reuters.

Švedska trenutno ima ukupno oko 107.000 zaraženih korona virusom i oko 5.900 smrtnih slučajeva. Registrovano je 975 novozaraženih u srijedu, 21. oktobra i još sedam smrtnih slučajeva, što je dosta niže od proljetnje statistike. Broj zaraženih u posljednjim nedeljama bio je u stalnom porastu, ali je ipak znatno manji od drugih evropskih država.

U Češkoj je na snazi zatvaranje i pojačane mjere restrikcije kako bi se izborilo sa velikim porastom novi slučajeva. Belgija, Nizozemska, Francuska i Velika Britanija takođe su trenutna žarišta.

Ukupni broj smrtnih slučajeva od COVID-19 u Švedskoj je veći nego u drugim skandinavskim zemljama, ali je ipak manji od brojeva koje su registrovale države koje su uvele strožije mjere kao što je to Španija ili Velika Britanija.

Drugačiji pristup

Švedska je od početka pandemije imala drugačiji pristup od ostatka Evrope – oslanjala se na dobrovoljne mjere promovisanja fizičke distance i na savjesno ponašanje svojih građana – ali je ipak izolovala staračke domove kada su brojke zaraženih počela da skaču i kada se povećao broj smrtnih slučajeva među starima.

Švedska strategija koja ide na ličnu odgovornost, a ne stroge restrikcije i blokade, naišla je na žestoke kritike nakon smrtnih slučajeva zabilježenih tokom proljeća, najviše u staračkim domovima, ali su službenici Svjetske zdravstvene organizacije (SZO/WHO) pohvalili njihov model nazivajući ga “održivim”.

Strategija se temelji na premisi da se sa preporukama može funkcionirati godinama i da bi bila “katastrofa” ukoliko bi se svako malo otvarale i zatvarale pa ponovo otvarale škole ili restorani i da bi to nanijelo veću štetu javnim službama ili biznisima nego da ih odmah zauvijek ugase.

Tokom mjeseca septembra, kada su brojevi ponovo počeli da rastu nakon zatišja u ljeto, Švedska je ipak razmatrala uvođenje mjera.

“Raste prosječan broj novozaraženih”, rekao je u septembru Anders Tegnell, glavni švedski epidemiolog koji je osmislio švedsku strategiju, ali je dodao da “to još nije uticalo na zdravstvenu zaštitu (…) Šta će se tačno dogoditi, vidjet ćemo”.

U septembru je za Radio Slobodna Evropa o nerestriktivnom pristupu Švedske govirila Anna Mia Ekstrom, epidemiološkinje na švedskom Institutu Karolinska, najvećeg centra za akademska istraživanja u oblasti medicine u toj zemlji, istaknula je da je broj novooboljelih prilično mali u odnosu na druge evropske države.

U odnosu na cijenu ljudskih života, većinom starijih ljudi u staračkim domovima, koja se platila zbog ovakve strategije Ekstrom je rekla: “Smrtne slučajeve imali smo vrlo rano, u martu i aprilu, na mjestima gdje je već došlo do širenja (virusa) i to uglavnom u specijalizovanim domovima za stare usljed neadekvatnih uslova za rad, koji su uključivali nedostatak zaštitne opreme, kada smo znali manje kako da zaštitimo starije. Ali kada su se zdravstvene institucije i kreatori politike uhvatili u koštac i shvatili da to nije dobra stvar da je infekcija ušla u domove za stare i da je toliko mnogo ljudi umrlo u prvih nekoliko nedelja, stvari su se zatim dramatično popravile”.

Ekstrom je objasnila zašto smatra da je švedski pristup u borbi protiv COVID-19 održiviji na duže staze u poređenju sa restriktivnm mjerama drugih evropskih država: “Strategija je uvijek bila održivija u svom pristupu – predlaganje mjera koje su dugoročno prihvatljive za stanovništvo. Mi nikada nismo imali potpuno zatvaranje, imali smo stroge preporuke u smislu rada od kuće, nastava u visokoškolskim ustanovama se odvija na daljinu, socijalno distanciranje i izbjegavanje nepotrebnih kontakata sa starijim osobama, higijena ruku, dakle mjere tog tipa koje su ljudi u velikoj mjeri prihvatili. Sa tim mjerama je moguće živjeti”.

Međutim, bilo je kontroverzi oko toga da li su ugroženi stariji pacijenti dobili svu potrebnu pomoć kada im je bila potrebna.

Tagnell kaže da visoka smrtnost u Švedskoj nema veze sa švedskom strategijom borbe protiv korona virusa te da se Švedska ne može porediti s Norveškom i Finskom jer je većina umrlih u Švedskoj povezana sa staračkim domovima i domovima za teško bolesne ljude gdje su i ranije uočeni druge slabosti, kako ga citira Newsweek.

On priznaje da nisu očekivali toliki broj preminulih tako da je “definitivno nešto otišlo u pogrešnom smjeru, ali da strategija sama po sebi nije pogrešna”.

Balansiranje

Do sada je Šveđanima starijim od 70 godina bilo preporučeno da izbjegavaju fizički kontakt, da se ne voze javnim prevozom, da ne idu u prodavnice i na druga javna mjesta – mjere koje su smanjile broj zaraženih, ali, s druge strane, ostavile značajne negativne posljedice na generalni kvalitet života mnogih starijih osoba.

Švedska je bila relativno otvorena u odnosu na druge skandinavske zemlje, njeni građani su po preporukama radili kod kuće ili radije bozili bicikl do posla nego da koriste gradski prevoz, zbog nenametanja imali su osjećaj normalnosti, nisu bili pod stresom.

Starijim Šveđanima sada je preporučeno da se drže mjera koje važe za svo ostalo stanovništvo – izbjegavanje većih okupljanja, ostajanje kod kuće kod prvih simptoma bolesti i održavanje fizičke distance.

Kako prenosi BBC, John Carlson, šef Agencije za javno zdravstvo Švedske rekao je da su ranije preporuke pomogle da se smanji širenje zaraze među ranjivijim grupama stanovništva, ali da su mentalne i fizičke posljedice očigledne zbog dužine trajanja pandemije i da više nema smisla da ove grupe nose teret izolacije.

“Rizik za pojedince će postojati. Neki će se razboljeti, ali moramo naći balans”, rekao je Carlson.

Međutim, kako je naglasila švedska ministrica zdravstva Lena Hallengren, to ne znači povratak u normalan život: “Svakodnevni život ne može biti kao prije pandemije, ali mnogo je načina da se živi a ne samo preživljava”.