Zašto bi rat u Gazi mogao iznjedriti “Hamas 2.0” i proširiti teror na Evropu

Hamasov brutalni napad na Izrael 7. oktobra koji je prouzročio oko 1.400 mrtvih ljudi, je zapravo mnogo puta gori od terorističkih napada Al-Qaide u Sjedinjenim Državama prije dva desetljeća, piše The Telegraph u tekstu pod naslovom “Zašto bi rat u Gazi mogao iznjedriti Hamas 2.0 i proširiti teror na Evropu”.

“Nakon tih napada 2001. godine, potaknut željom da unište terorističke prijetnje i učvrste snagu na međunarodnoj sceni, SAD je izvršio invaziju na Afganistan, a kasnije i na Irak.

Dok su ti ratovi bjesnili, ostavljajući na kraju najmanje 400.000 mrtvih, prijetnja terorizma je metastazirala, rastući u razmjerima, opsegu i sofisticiranosti diljem svijeta.

U šest dana, na najgušće naseljenu regiju svijeta, bačeno je 6.000 bombi

Nakon Hamasovog napada, izraelski dužnosnici objavili su svoju namjeru da “iskorijene” Hamas, objavljujući rat “ljudskim životinjama” u Gazi. U šest dana na Gazu, najgušće naseljenu regiju svijeta, bačeno je 6.000 bombi.

Usporedbe radi, u najintenzivnijim trenucima “kontra-ISIS” kampanje u Siriji i Iraku 2015. i 2016. bačeno je prosječno 2.00 bombi mjesečno, i to na teritoriju 100 puta većem od Pojasa Gaze.

Tri sedmice nakon početka najnovijeg sukoba na Bliskom istoku, prema ministarstvu zdravstva koje kontrolira Hamas, više od 8.000 ljudi je mrtvih u Gazi, od toga 40 posto djece i 30 posto žena. Od ukupnog broja ubijenih 88 posto je identificirano i njihova imena su javno objavljena.

U međuvremenu, 63 posto stanovništva Gaze je raseljeno, a 15 posto svih stambenih zgrada u Gazi je uništeno, kaže UN.

Prema organizaciji “Save the Children”, u posljednje tri sedmice ubijeno je više djece nego u svim zonama sukoba u svijetu od 2019. – 99 posto njih u Gazi.

“Hamas 2.0”

Dok je cilj Izraela “iskorijeniti” Hamas, vjerovatno bi ova kampanja spaljene zemlje mogla roditi “Hamas 2.0” – nešto daleko dublje ukorijenjeno i ekstremnije.

Čista brutalnost i neselektivna priroda Hamasovog napada 7. oktobra potaknula je sada raširenu tvrdnju da je “Hamas = ISIS”. Na društvenim mrežama #HamasIsISIS” je u trendu, dok su politički čelnici u Izraelu, SAD-u i diljem Evrope izjednačavali ta dva pokreta kao jedan te isti.

No, pomnije proučavanje Hamasa sugeriše da su takvi komentari neumjesni, piše Charles Lister za The Telegraph.

Za ISIS, Hamas su otpadnici, vrijedni smrti

Hamas je politički islamistički pokret čije se aktivnosti samoopisuju kao “otpor” i temelje se na eksplicitno nacionalističkom planu. Za ISIS, Hamas su otpadnici, vrijedni smrti – jasno i jednostavno.

U Gazi, Hamas je rutinski slamao džihadističke ćelije čija je ideologija ekstremnije i globalnije prirode, uključujući ISIS. U susjedstvu u Siriji, ISIS se otvoreno borio i ubijao opozicione grupe koje su uživale podršku Hamasa, nazivajući ih nevjernicima. Njihova je silovitost možda slična, ali kao pokreti ne mogu se više razlikovati.

Terorizam općenito nikada ne može biti “iskorijenjen”, posebno kada teroristička grupa ima korijene unutar cilja koji se šire smatra vjerodostojnim i pravednim. ISIS nije imao ništa od toga – njegova je ideološka osnova jednoglasno osuđena, a svijet se mobilizirao za borbu protiv nje.

Ipak, iako Hamas ni na koji način ne predstavlja palestinsku stvar, izraelska kampanja bombardiranja u Gazi riskira legitimiziranje Hamasovog narativa – da je oružani otpor jedini održivi put naprijed. Stanovništvo diljem muslimanskog svijeta izašlo je na ulice, osuđujući razaranje u Gazi, nešto što se dugo nije vidjelo u regiji u takvim razmjerima.

Novozapočeti kopneni upad Izraela vjerovatno će zadati snažan udarac Hamasu. Ali grupa će preživjeti i mogla bi se pretvoriti u nešto još nasilnije nego prije. Što je još gore, intenzivan izraelski odgovor u Gazi i duboki osjećaj međunarodne nezainteresiranosti za njegovu brigu za civile riskiraju stvaranje cijele nove generacije terorizma, diljem Bliskog istoka i šire.

Najveća teroristička prijetnja

FBI je već naznačio da će tekuće nasilje u Gazi izgleda proizvesti najveću terorističku prijetnju na tlu SAD-a u posljednjih nekoliko godina. To će još više vrijediti u Evropi.

Kako nasilje nastavlja eskalirati, a militanti kojima upravlja Iran diljem regije nastavljaju ciljati američke trupe i sam Izrael. Počinje jačati pritisak prema pozivima na deeskalaciju. Grupe za ljudska prava u međuvremenu prozivaju nedosljednosti u zapadnoj politici – jednoglasno osuđujući rusko gađanje stambenih zgrada ili opsade Bashara al-Assada u Siriji, ali zatvarajući oči na slične događaje u Gazi.

Palestinsko pitanje nekada je bilo snažan poklič za okupljanje džihadista diljem svijeta, ali to je nestalo posljednjih godina. Trenutni događaji riskiraju da ga ponovno vrate u prvi plan, a ovoga puta neće biti tako lokalno ograničeno.