WikiLeaks objavio dio dokumenata o Turskoj
WikiLeaks je, uprkos masovnim cyber napadima, objavio jedan deo od skoro 300.000 mailova i na hiljade fajlova vladujuće stranke u Turskoj.
WikiLeaks je pre dva dana najavio da planira objavu dokumenata o strukturama političke moći u Turskoj nakon propalog pokušaja puča u toj zemlji proteklog vikenda.
Dio od 294.548 mailova Erdoganove Partije pravde i razvoja (AKP) objavljene su u 23 sata po lokalnom vremenu u Turskoj.
“WikiLeaks je ubrzao objavljivanje dokumenata kao odgovor na čistke u Turskoj nakon pokušaja državnog udara“, navedeno je u saopštenju WikiLeaksa.
“Verfikovali smo materijal i izvor, koji ni na koji način nije povezan sa pokušajem državnog udara, niti sa rivalskim političkim partijama ili državama“, dodaje se u saopštenju.
WikiLeaks naodi da je objavljivanje skoro 300.000 mailova samo prvi dio u nizu i obuhvata 762 “sandučeta” koja počinju slovima od A do I.
Svi mailovi su sa domena “akparti.org.tr” koji pripada vladajućoj poličkoj stranci u Turskoj.
Mailovi su iz perioda od 2010. do 6. jula. 2016. godine, samo sedam dana prije neuspjelog puča.
WikiLeaks navodi da su, uoči objavljivanja dokumenata pretrpjeli cyber napad, koji je vjerovatno za cilj imao sprečavanje objavljivanja imejlova.
“Napadi se i dalje nastavljaju i korisnici imaju teškoće u pristupu materijalu”, dodaje se.
Erdoganova vlast smijenila je za 72 sata 49.321 osobu nakon neuspjelog pokušaja vojnog puča u zemlji. Uhapšeno je na hiljade ljudi, a turski predsjednik danima pominje i mogućnost ponovnog uspostavljanja smrtne kazne koja je zvanično ukinuta 2004. godine u okviru kandidature za članstvo u Evropskoj uniji.
Te mjere sprovedene poslije neuspelog puča izazvale su zabrinutost zapadnih zemalja koje su pozvale Tursku da poštuje vladavinu prava i ustavni poredak kao i da se uzdrži od moguće opšte represije u zemlji.
U noći 16. jula pokušan je vojni puč u Turskoj, sa glavnim sukobima koji su se odvijali u Ankari i Istanbulu.
Tursko državno vodstvo je u međuvremenu objavilo da je puč ugušen, a prema posljednjim informacijama 290 ljudi je tokom njega ubijeno, a 1.440 osoba je ranjeno.
