Vučić: Evropski lideri su mi prenijeli da je Putin instistirao na “slučaju Kosovo”

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je 6. maja da se Srbija nalazi pod “sve većim pritiskom” da prizna nezavisnost Kosova.

Vučić je rekao da je situacija Srbije “promijenjena na lošije” poslije izjava predsjednika Rusije Vladimira Putina.

Ruski predsjednik je 26. aprila uporedio Kosovo sa dva separatistička regiona u Ukrajini, Donjeckom i Luganskom. Rusija, kao i Srbija, ne priznaje nezavisnost Kosova.

Vučić je izjavio da će “cijeli Zapad tražiti od Srbije da brzo ide ka priznanju nezavisnosti Kosova, da bi mogli da kažu Putinu da to nije isti slučaj i da Kosovo nije slično svemu onome što se dešava na teritoriji Ukrajine”.

Predsjednik Srbije je rekao da su mu evropski lideri prenijeli da je Putin instistirao na “slučaju Kosovo” u međusobnim razgovorima. Vučić je dodao i da “ne misli da će Rusija da prizna Kosovo”.

Prema Vučićevim riječima, mali broj zemalja kaže da je za normalizaciju odnosa Beograda i Prištine, a sve veći broj država traži uzajamno priznanje.

Vučić je najavio da od večeras u 20 sati (6. maj) cijene naftnih derivata, benzina i dizela, idu “u rikverc” i da će cijene biti niže za deset dinara po litru.

On je istakao da je tražio od predstavnika Naftne industrije Srbije, koja je u većinskom vlasništvu ruskog Gasproma, da spuste cijene naftnih derivata jer se nafta eksploatiše i na teritoriji Srbije.

Dodao je i da se čeka usvajanje šestog paketa sankcija Evropske unije, kako bi se vidjelo kakvo će biti stanje sa nabavkom nafte za Srbiju.

Evropska unija je najavila 4. maja da će postepeno prekidati uvoz ruske nafte u EU.

Kada je riječ o gasu, Vučić je rekao da Srbija “u dobroj veri” ide u razgovore sa Rusijom oko cijene gasa i da će prije kraja maja morati da ima ugovor o novom gasnom aranžmanu za Srbiju.

Na početku obraćanja javnosti Vučić je rekao da se Srbija nalazi na evropskom putu, da će “snažnije nego ranije” ići tim putem i boriti se za mjesto u okviru porodice evropskih naroda.

Vučić je obraćanje javnosti zakazao kako bi detaljnije govorio o “svim velikim problemima” sa kojima se Srbija suočava, kao i o tome kako će Beograd odgovoriti na njih.

Obraćanje, koje je u toku, podijelio je na deset tačaka.

Obraćanje Vučića dolazi poslije diplomatskih susreta sa zvaničnicima Njemačke, u Berlinu i Beogradu.

U Beograd je 5. maja došla ministarka odbrane Njemačke Kristin Lambreht, a Vučić je nakon tog sastanka poručio da je pozicija Srbije “nikad teža”, kao i da je “dodatno komplikovana” izjavama ruskog predsjednika Vladimira Putina.

U Berlinu je, poslije sastanka sa njemačkom ministarkom vanjskih poslova Analenom Berbok u Berlinu 4. maja, Vučić ocijenio da je situacija u kojoj se Srbija nalazi s obzirom na rat u Ukrajini, “gotovo nemoguća”.

“Mi smo trećeg dana napada na Ukrajinu saopštili naše strateške stavove. Srbija je već 71 dan na istoj poziciji. Nisam ni jučer tokom razgovora sa kancelarom Šolcom skrivao našu poziciju”, kazao je Vučić u obraćanju novinarima.

Vučić se u Berlinu, zajedno sa kosovskim premijerom Albinom Kurtijem, 4. maja sastao sa njemačkim kancelarom Olafom Scholzem.

Govoreći o tom sastanku, Vučić je naveo da je razgovor sa Kurtijem bio “mnogo težak” i najavio da će tehnički dijalog Beograda i Prištine biti nastavljen 13. maja u Briselu.

Njemački kancelar je nakon razgovora 4. maja izjavio da je i priznanje nezavisnosti Kosova dio dijaloga o normalizaciji odnosa Srbije i Kosova.

On je naveo da je napredak u dijalogu od “ogromnog” značaja kako za mir i stabilnost u Jugoistočnoj Evropi, tako i za eurointegracije obje zemlje.

Osvrćući se na budući sporazum između Prištine i Beograda, njemački kancelar je rekao da će dokument imati mnogo detalja, ali da će se tu naći i priznanje Kosova.