Visoki ruski general: Rat u Ukrajini mogao bi eskalirati u evropski rat punog obima

Visoki ruski vojni oficir upozorio je da bi sukob u Ukrajini mogao eskalirati u rat punog obima u Evropi, kazavši kako vjerovatnoća da će se ruske snage uključiti u novi sukob “značajno raste”.

General-pukovnik Vladimir Zarudnicki, načelnik vojne akademije Generalštaba ruske vojske, dao je komentare u članku za “Vojnu misao”, publikaciju ministarstva odbrane, javila je državna novinska agencija RIA u četvrtak.

– Ne može se isključiti mogućnost eskalacije sukoba u Ukrajini – od širenja učesnika u “poredničkim snagama” koje se koriste za vojnu konfrontaciju s Rusijom do rata velikih razmjera u Evropi – citirala je RIA njegovu izjavu.

Najdublja kriza

– Glavni izvor vojnih prijetnji našoj državi je antiruska politika Sjedinjenih Država i njihovih saveznika, koji vode novu vrstu hibridnog ratovanja kako bi na svaki mogući način oslabili Rusiju, ograničili njen suverenitet i uništili njen teritorijalni integritet – citira agencija njegove riječi.

– Vjerovatnoća da će naša država biti namjerno uvučena u nove vojne sukobe značajno se povećava – dodao je.

Rat u Ukrajini izazvao je najdublju krizu u odnosima Rusije sa Zapadom od kubanske raketne krize 1962. godine, a predsjednik Vladimir Putin upozorio je da Zapad riskira da izazove nuklearni rat ako pošalje vojnike da se bore u Ukrajini.

Putin je svoju odluku da pošalje desetke hiljada vojnika u Ukrajinu u februaru 2022. proglasio specijalnom vojnom operacijom osmišljenom da osigura bezbjednost Rusije od sve neprijateljskijeg ukrajinskog čelništva koje uživa američku podršku. Kijev tvrdi da se brani od osvajačkog rata u imperijalnom stilu koji je osmišljen da zbriše njegov nacionalni identitet.

Komentari Zarudnivkog dolaze u trenutku kada Zapad pokušava pomoći Ukrajini sa više oružja i sredstava nakon neuspjele kontraofanzive Kijeva prošlog ljeta i kada su ruske snage povratile inicijativu na bojnom polju.

Zarudnicki zagovara niz promjena u načinu na koji Rusija organizira svoju vojsku i sigurnost, dodaje RIA, uključujući stavljanje većeg akcenta na oslanjanje na ono što je nazvao prijateljske zemlje kako bi osigurale bezbjednost Rusije i konsolidaciju kompletnog ruskog društva oko njenih odbrambenih potreba, prenosi Reuters.

“Rusija može istim intenzitetom voditi rat u Ukrajini još dvije godine”

Visoke cijene nafte, izbjegavanje sankcija i državna ulaganja pružaju Rusiji dovoljno resursa za borbu u Ukrajini sadašnjim intenzitetom još najmanje dvije godine, navele su litvanske obavještajne službe u izvještaju objavljenom u četvrtak.

Rusija je reformisala i ojačala svoju vojsku u borbama u Ukrajini 2023. i na putu je da proširi svoje vojne kapacitete duž granice s NATO-om, uključujući i pored Finske, koja se pridružila Alijansi prošle godine, navode službe u procjeni prijetnji s kojima se suočava baltička zemlja.

– Moskva je u stanju da procijeni naučene lekcije i poboljša svoju borbenu efikasnost – dodale su litvanske službe u izvještaju koji je bio pod embargom za objavljivanje u četvrtak ujutro, a koji su sačinile dvije agencije – protuobavještajnog odjela državne sigurnosti pri ministarstvu nacionalne odbrane i obavještajne službe pri ministarstvu nacionalne odbrane.

Ruski ministar odbrane kazao je u utorak da je njegova zemlja ojačala svoje vojne snage na sjeveru i zapadu kao odgovor na uočeno povećanje NATO snaga na svojim granicama.

Litvanijom, susjedom i Rusije i njenog saveznika Bjelorusije, nekada je vladala Moskva, ali je sada članica NATO-a i Evropske unije.

Podrška Kine, Irana i Sjeverne Koreje

Agencije navode da ruske obavještajne službe pokreću napore da izbjegnu sankcije uvedene namjenskoj industriji nakon što je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu.

Dok Rusiju oružjem i municijom otvoreno opskrbljuju samo Iran i Sjeverna Koreja, Kina je postala njen najveći dobavljač mikročipova, a juan je postao glavna valuta za međunarodne transakcije Rusije, navode litvanske službe.

Dodaju da otkako je Rusija rasporedila bojeve glave u Bjelorusiji 2023. godine, stalno gradi infrastrukturu za njihovu upotrebu.

U izvještaju se navodi da su ruske i bjeloruske obavještajne službe pojačale napore da regrutuju Litvance koji prelaze granicu i da je Litvanija 2023. privela nekoliko svojih državljana koje je optužila da su davali podatke bjeloruskim obavještajnim službama za gotovinu.

Osvrćući se na Kinu, službe navode da je ta zemlja povećala svoje špijunske napore u Litvaniji 2023., nakon odluke Litvanije da dozvoli Tajvanu da otvori de facto ambasadu na svom tlu 2021. godine.

U izvještaju se navodi da su otkriveni kibernetski akteri “povezani s Kinom” koji redovno provjeravaju institucije litvanske vlade zbog eventualne ranjivosti “s ciljem da prodru u njihove mreže i izvlače podatke”, prenosi Reuters.