Velika Pobjeda Azerbajdžana i poraz Armenije: Nagorno-Karabah više ne postoji

Etnički Armenci u Nagorno-Karabahu rekli su da raspuštaju državu koju su branili tri decenije, a iz koje je više od polovine stanovništva izbjeglo od prošlotjedne munjevite ofenzive Azerbajdžana.

U saopćenju kažu da će njihova samoproglašena država koju nazivaju Republika Artsakh prestati postojati 1. januara, što predstavlja formalnu kapitulaciju pred Azerbajdžanom.

Povrat suvereniteta

Za Azerbajdžan i njegovog predsjednika Ilhama Alijeva rezultat munjevite ofanzive je trijumfalni povrat suvereniteta nad područjem koje je i dosad bilo međunarodno priznato kao dio Azerbajdžana, ali čije je većinsko armensko stanovništvo steklo de facto neovisnost u ratu 90-ih godina.

Za Armence, to je poraz i nacionalna tragedija. Oko 70.500 ljudi prešlo je u Armeniju do četvrtka ujutro, objavila je ruska agencija RIA novosti, od ukupno procijenjenih 120.000 stanovnika.

“Analize situacije pokazuju da u sljedećim danima više neće biti Armenaca u Nagorno-Karabahu”, navodi agencija Interfax armenskog premijera Nikola Pašinjana. “To je čin etničkog čišćenja.”

Azerbajdžan niječe takve optužbe i kaže da ne tjera ljude na odlazak te da će mirno reintegrirati Karabah i zajamčiti građanska prava etničkim Armencima. Oni, međutim, ne vjeruju u takvo obećanje, s obzirom na dugu povijest krvoprolića između dviju strana, uključujući i dva rata nakon raspada Sovjetskog Saveza.

Putin neće u Armeniju

Već danima Armenci masovno odlaze planinskom cestom kroz Azerbajdžan koja povezuje Nagorno-Karabah i Armeniju. Veleposlanik Azerbajdžana u Londonu Elin Sulejmanov rekao je Reutersu u intervjuu da Baku ne želi masovni egzodus iz Karabaha i da ne potiče ljude da odu.

Naglasio je da Azerbajdžan još nije imao priliku dokazati svoju iskrenu predanost pružanju sigurnih i boljih životnih uvjeta za one etničke Armence koji odluče ostati.

Kremlj je u četvrtak saopćio da pomno prati humanitarnu situaciju u Karabahu i rekao da ruske mirovne snage u regiji pružaju pomoć stanovnicima. Rečeno je da ruski predsjednik Vladimir Putin ne planira posjetiti Armeniju.

Zapadne vlade izrazile su zabrinutost zbog humanitarne krize i zatražile pristup međunarodnim promatračima koji bi nadzirali na koji način Baku tretira lokalno stanovništvo. Samantha Power, čelnica Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID), rekla je ovaj tjedan da je čula “vrlo uznemirujuća izvješća o nasilju nad civilima”.

Zaštiti prava Armenaca

Azerbajdžan je naglasio da joj je Alijev na sastanku u srijedu kazao da će prava etničkih Armenaca biti zaštićena zakonom, kao i prava drugih manjina. “Azerbajdžanski predsjednik istaknuo je da tijekom protuterorističkih mjera nije stradalo civilno stanovništvo, a gađane su samo ilegalne armenske oružane formacije i vojni objekti”, stoji u saopćenju.

Ured Alijeva priopćio je u četvrtak da je on bio u posjetu Džabrajilu, gradu na južnom rubu Nagorno-Karabaha koji su armenske snage uništile 1990-ih, a koji je Azerbajdžan ponovo zauzeo 2020. i sada ga obnavlja.

Rekavši da nije u sukobu s običnim karabaškim Armencima, Alijev je prošle sedmice njihove vođe opisao kao “zločinačku huntu” koja će biti izvedena pred lice pravde. Bivši šef vlade Karabaha Ruben Vardanjan uhićen je u srijedu dok je pokušavao prijeći u Armeniju.

Azerbajdžanska služba državne sigurnosti priopćila je u četvrtak da ga se tereti za financiranje terorizma i ilegalni prelazak azerbajdžanske granice prošle godine.