Usvojen Globalni sporazum o klimatskim promjenama: Može li se spasiti Zemlja?

Predstavnici vlada blizu 200 zemalja usvojili su prvi Globalni sporazum o borbi protiv klimatskih promjena, kojim se pozivaju sve zemlje svijeta da učine zajednički korak ka smanjenju, a potom i eliminisanju gasova koji proizvode efekat staklene bašte, javlja Anadolu Agency.

Sporazumom, međutim, nisu predviđene sankcije za zemlje koje to ne učine.

“Pariski sporazum” ima za cilj da spriječi dalji rast globalne temperature za još jedan stepen Celzijusa od danas pa do 2100. godine, što je ključni zahtjev siromašnih zemalja poharanih posljedicama rasta nivoa mora i drugih efekata promjene klime.

Može li ovo biti prelomna tačka za okretanje ka boljem i sigurnijem svijetu?

Gromoglasnim apluzom učesnici Samita o klimatskim promjenama (COP21) pozdravili su domaćina, ministra vanjskih poslova Francuske Laurenta Fabiusa, koji je objavio da je sporazum postignut.

Prema riječima ministra okoliša Južnoafričke Republike Edne Molewe, sporazum “može biti prelomna tačka za okretanje ka boljem i sigurnijem svijetu”.

Američki predsjednik Barack Obama je na svome Twitter nalogu povodom postizanja sporazuma u Parizu napisao: “Ovo je veliko. Skoro sve zemlje svijeta upravo su potpisale Pariski sporazum o klimatskim promjenama – zahvaljujući američkom liderstvu.”

U sporazumu, zemlje su obećale da će ograničiti efekat staklene bašte kao posljedicu ljudske aktivnosti do nivoa do kojeg šume, tlo i okeani mogu apsorbovati prirodno, počevši od neke tačke između 2050. i 2100. godine.

Tokom čitavog dana aktivisti za zaštitu prirode su defilovali ulicama Pariza

Praktično, da bi postigao taj cilj svijet mora zaustaviti emitovanje plinova koji proizvode efekat staklene bašte u sljedećih pola stoljeća, smatraju načnici. Jer, što manje zagađujemo, to manje zagađenja priroda apsorbuje. Postizanje ovog cilja uključuje transformaciju načina na koji ljudi dobijaju energiju, stoga su mnogi aktivisti zabrinuti da uprkos obećanjima, zemlje nisu spremne da provedu tako duboke i skupe promjene.

Sporazum sada treba da bude ratificiran – najmanje u 55 zemalja koje predstavljaju emitente najmanje 55 posto globalnih emisija – a nakon toga, stupio bi na snagu 2020. godine.

Radi se o prvom sporazumu koji poziva sve zemlje da se bore protiv globalnog zatopljenja, a ne samo najbogatije.

Osim toga, sporazum obavezuje zemlje na čuvanje porasta globalne temperature do 2100. godine u usporedbi s predindustrijskim dobom “ispod” 2 stepena Celzijusa i kaže da će “nastojati ograničiti” ih još više, na 1,5 stepeni Celzija.