Urednik najtiražnijih njemačkih novina dobio opomenu iz kineske ambasade, uslijedila je žestoka reakcija

U jeku pandemije, u trenutku kad sve više vlada širom svijeta rogobori protiv Kine i njenih politika koje su, kako tvrde, pomogle širenju koronavirusa širom svijeta, oštru poruku njenim vlastima uputio je glavni urednik njemačkog lista Bild Julian Reichelt.

Njegove opaske mnoge su manje diplomatske – i šifrirane – od onih koje su se posljednjih dana čule u frustriranom Londonu i Parizu. Primjerice, Britanija je poručila Pekingu da nema “jednostavnog povratka” na staro te da bi međunarodna zajednica trebala tražiti odgovore oko kineskog upravljanja krizom. Francuski predsjednik Emmanule Macron je ustvrdio kako “očito ima stvari koje su se dogodile, a koje nisu poznate” te da je “naivno” tvrditi da je kinesko upravljanje krizom koju je prouzročio koronavirus bolje nego u drugim zemljama. Sve su glasniji pozivi i na oprez prilikom preuzimanja onemoćalih firmi, uz napomenu da bi one mogle završiti u kineskim rukama.

No vratimo se na početak.

Urednik Bilda tvrdi kako ga je na reakciju ponukalo otvoreno pismo koje mu je poslala kineska ambasada u Berlinu. Pismo su mu uputili jer su se njegove novine pitale bi li Kina trebala platiti ogromnu ekonomsku štetu koju je koronavirus prouzročio u svijetu.

U svom dogovoru na njihov istup, naslovljenom s “dragi predsjedniče Xi Jinping”, Reichelt kroz pet tačaka secira i napada Peking i njegovo ponašanje, ne štedeći kinesku vrhušku. Njegov odgovor na otvoreno pismo završava sljedećim riječima.

“Vaša ambasada mi govori da se ne pridržavam ‘tradicionalnog prijateljstva naših naroda’. Pretpostavljam da velikim ‘prijateljstvom’ smatrate to da sada velikodušno šaljete maske po svijetu. To nije prijateljstvo, ja bih to nazvao imperijalizmom skrivenim iza smiješka – trojanskim konjem. Vi planirate ojačati Kinu putem kuge koju ste izvezli. Nećete uspjeti. Korona će biti vaš politički kraj, prije ili kasnije”.

Reichelt Xiju govori “da vlada putem nadzora”.

“Vi ne biste bili predsjednik bez nadzora. Motrite sve, svakog građanina, ali odbijate motriti zaražene tržnice u vašoj zemlji. Zatvarate svake novine i svaki portal koji je kritičan prema vašoj vlasti, ali ne i štandove na kojima se prodaje juha od šišmiša. Vi ne samo da nadzirete svoj narod, vi ga ugrožavate – a uz njega i ostatak svijeta”.

Nadalje, Xija proziva zbog uskraćivanja slobode putem nadzora. Tvrdi da država koja nije slobodna nije ni kreativna ni inventivna.

“Iz tog ste razloga vašu zemlju učinili svjetskim prvakom u krađi intelektualnog vlasništva. Kina se obogaćuje na tuđim izumima, umjesto da dolazi do vlastitih. Razlog zašto Kina nema izuma je to da ne dopuštate mladim ljudima da slobodno razmišljaju. Najveći kineski izvozni hit (koji niko nije želio, ali koji se proširio bez obzira na to po svijetu) je koronavirus”, poručuje mu.

Glavni urednik Bilda također tvrdi da su i Xi i njegova vlada i kineski naučnici morali znati da je koronavirus vrlo zarazan, ali da su to tajili od ostatka svijeta.

“Vaši čelni stručnjaci nisu odgovorili kad su zapadnjački istraživači htjeli saznati šta se događa u Wuhanu. Bili ste preponosni i previše nacionalistički da biste rekli istinu koju ste smatrali nacionalnom sramotom”, tvrdi urednik te Xi proziva i za navode u Washington Postu, koji je prenio da su kineski laboratoriji u Wuhanu istraživali koronavirus u šišmiša, ali bez poštivanja najviših sigurnosnih standarda.

“Zašto vaši toksični laboratoriji nisu sigurni kao vaši zatvori za političke zatvorenike? Biste li htjeli to objasniti ožalošćenim udovicama, kćerima, sinovima, muževima, roditeljima žrtvama koronavirusa širom svijeta?” pita Reichelt Xija. Naposljetku, poručuje mu da ljudi u njegovoj zemlji o njemu šapuću.

“Vaša moć se urušava. Stvorili ste tajnovitu, netransparentnu Kinu. Prije koronavirusa Kina je bila poznata kao država nadzora. Sada je Kina poznata kao država nadzora koja je svijet inficirala sa smrtonosnom bolesti. To je vaše političko nasljeđe”, ustvrdio je Reichelt.

Uz Kinu se inače, a pogotovo od izbijanja epidemije koronavirusa, veže niz kontroverzi. Primjerice, u petak su kineske vlasti priznale da su objavile krivi broj smrtnih slučajeva u Wuhanu, ishodištu zaraze. Novi broj preminulih za 50 posto je veći. Isto tako, novinska agencija AP objavila je kako su kineske vlasti šest dana odbijale javno priznati da se suočavaju s epidemijom. U tih šest dana se, tvrde naučnici, moglo poduzeti niz mjera za obuzdavanje krize te se moglo ublažiti širenje koronavirusa na globalnom nivou. Isto tako, Kinu se optužuje da je radila pritisak kroz Svjetsku zdravstvenu organizaciju kako bi suzbila upozorenja o zarazi, primjerice ona iz Tajvana.