Ukrajinski mediji uputili apel stranim kolegama: Ne koristite izraz “ukrajinska kriza”

Ukrajinska medijska zajednica pozvala je strane kolege da izbjegavaju da totalnu rusku invaziju na Ukrajinu nazivaju “ukrajinskom krizom” ili “sukobom”, prenosi novinska agencija Ukrinform.

Relevantnu izjavu dali su u Otvorenom pismu medijskim profesionalcima koji prate rusku invaziju na Ukrajinu, javlja dopisnik Ukrinforma.

U ovom pismu ukrajinski medijski profesionalci pozivaju strane kolege da ne koriste obmanjujuće izraze koji podržavaju rusku kampanju širenja dezinformacija.

Ukrajinska medijska zajednica posebno poziva strane medije da rusku invaziju na Ukrajinu ne nazivaju ‘krizom’, ‘sukobom’ ili ‘vojnom operacijom’ i izbjegavaju da je nazivaju ‘ukrajinskom’ (‘Ukrajinska kriza’ ili ‘Ukrajinski sukob’) .

Uloga Rusije u ratu mora biti ispravno naznačena formulacijom „ruska invazija na Ukrajinu“ ili „rat Rusije u Ukrajini“.

Autori pisma također traže od stranih medija da ne pretjeruju s frazom „Putinov rat“.

Iako postoji iskušenje da se vjeruje da je ovaj rat počeo zbog ruskog predsjednika, nekoliko anketa različitih organizacija (Savanta ComRes, VCIOM, istraživački projekat „Žele li Rusi rat?“) pokazuju da je tiha većina Rusa, otprilike 60 posto, zapravo podržava ovaj rat.

Tokom prve sedmice rata, javna podrška Putinu u Rusiji porasla je sa 60 na 71 posto. Ruski vojnici na terenu ispaljuju projektile i bombe i namjerno ubijaju civile. Mnogi od njih nemaju pristup činjenicama i nezavisnim medijima, ali to s njih ne skida odgovornost.

Ukrajinska medijska zajednica poziva strane novinare da jasno napomenu da su “teritorije Krima, te dijelovi Donjecke i Luganske oblasti anektirane i okupirane od strane ruskih snaga 2014. godine” i izbjegavaju izvještavanje o ukrajinskim i ruskim pozicijama kao o “dvije jednake perspektive”, budući da su ruski stavovi zasnovani na lažima, propagandi i negiranju postojanja Ukrajine kao nacije i države.

Od medijskih profesionalaca se traži da uključe, angažiraju i čuju ukrajinske stručnjake, ili one koji su živjeli i radili u Ukrajini kada se radi o novinarskim pričama koje objavljuju o ovom ratu.

– Narativ koji karakterizira rat kao zamjenski rat između Rusije i Zapada poriče ukrajinsko djelovanje, nešto što otpor ukrajinskog naroda invaziji jasno pokazuje.

NATO je savez zasnovan na pravu suverenih nacija na kolektivnu odbranu, sadržanom u članu 51. Povelje Ujedinjenih nacija.

Fokusirajući se na ‘ekspanziju NATO-a’, mediji ovjekovječuju opravdanje Kremlja za rat i ignoriraju demokratski glas ukrajinskog naroda koji želi živjeti u miru, oslobođen od ruske agresije, napominje ukrajinska medijska zajednica.

Autori pisma su također naveli da je ruska vojska već ubila četiri medijska profesionalca: Oleksandra Kuvšinova, Brenta Renauda, Evgena Sakuna i Pierrea Zakrzewskog.

Ruske snage otimaju ukrajinske novinare kako bi ih ućutkali, tako da su ukrajinski novinari Viktorija Rosčina i Oleh Baturin nakon nestanka proveli u zatočeništvu 6 i 8 dana.

Ukrajinski fotoreporter Maks Levin nestao je 13. marta 2022. godine dok je izvještavao sa fronta u blizini Kijeva.

Izdavač iz Melitopolja, Mihail Kumok, i tri novinara, Jevgenija Borjan, Julija Olhovska i Ljubov Čajka, bili su u pritvoru jedan dan i pod pritiskom su da sarađuju s ruskim okupacionim režimom u svom gradu.

Otvoreno pismo potpisali su Internews Ukraine, Institut za masovne informacije, Komisija za novinarsku etiku, Ukrajinsko udruženje medijskih psihologa i medijskih pedagoga, Nacionalna unija novinara Ukrajine, Fondacija Souspilnist, Dzerkalo Tyzhnia, Suspilne, Ukrayinska Pravda, hromadske, LB.ua, Zaborona Media, Realnaya Gazeta, Glavcom, Centar za demokratiju i vladavinu prava, Regionalni institut za razvoj štampe i Detector Media.