Ukrajinske vlasti mole NATO za pomoć: Očekujemo ruski napad

Kijev je pozvao NATO da pripremi ekonomske sankcije protiv Rusije i pojača vojnu suradnju s Ukrajinom, dok se ta zemlja pridružila zapadnom savezu u razgovorima o tome kako od ponovnog napada odvratiti Rusiju, koja je rasporedila vojne snage na rusko-ukrajinskoj granici.

Ukrajina, bivša sovjetska republika koja sada teži pridruživanju Europskoj uniji i NATO-u, postala je potencijalno žarište između Rusije i Zapada jer su odnosi na najgoroj razini u tri desetljeća otkako je završio hladni rat, prenosi Hina.

“Pozvat ćemo saveznike da se pridruže Ukrajini u sastavljanju mjera odvraćanja”, rekao je novinarima ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba koji je stigao na razgovore sa svojim kolegama iz NATO-a u Rigu.

Kao dio tog paketa, NATO bi trebao pripremiti gospodarske sankcije za Rusiju ako “odluči odabrati najgori scenarij”, rekao je dodajući da bi savez također trebao potaknuti vojnu i obrambenu suradnju s Ukrajinom.

“Uvjereni smo da ćemo, ako udružimo napore, ako djelujemo koordinirano, moći odvratiti predsjednika Putina od odabira najgoreg scenarija, a to je vojna operacija”, rekao je Kuleba.

Kofod: Napad na Ukrajinu imao bi teške posljedice

Danski ministar vanjskih poslova Jeppe Kofod rekao je novinarima po dolasku na sjednicu NATO-a da će svaka vojna operacija koja bi narušila suverenitet Ukrajine imati “teške posljedice” i da je Danska spremna na “teške” sankcije.

U svojim izjavama ponovio je komentare NATO-a i Sjedinjenih Država, koji su u utorak objavili oštra upozorenja Rusiji da će platiti visoku cijenu za svaku novu vojnu agresiju na Ukrajinu.

“Svaka buduća ruska agresija na Ukrajinu imala bi visoku cijenu i imala bi ozbiljne političke i ekonomske posljedice za Rusiju”, rekao je generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg novinarima nakon prvog dana razgovora 30 saveznika u Rigi.

Ruski predsjednik Vladimir Putin uzvratio je da će Rusija biti prisiljena djelovati ako NATO predvođen SAD-om u Ukrajini postavi projektile koji bi mogli pogoditi Moskvu za nekoliko minuta.

Američki državni sekretar Antony Blinken rekao je da će u srijedu o tom pitanju imati više informacija nakon konzultacija sa saveznicima u NATO-u.

Kremlj je 2014. pripojio crnomorski poluotok Krim, a zatim je podržao pobunjenike koji se bore protiv vladinih snaga na istoku zemlje. U sukobu je život izgubilo 14.000 ljudi, prema Kijevu, i on još uvijek tinja.

Kuleba je također upozorio na bjelorusko priznanje Krima, nakon što je čelnik te zemlje i bliski saveznik Rusije Aleksandar Lukašenko rekao da je poluotok Krim legalno ruski teritorij preokrenuvši svoj javni stav, izvijestila je novinska agencija RIA.

“Potencijalno bjelorusko priznanje okupiranog Krima bit će točka s koje nema povratka u našim bilateralnim odnosima, a mi ćemo djelovati. Jer za nas Krim nije polje za kompromise”, dodao je Kuleba.