NERJEŠIVA MISTERIJA
U toku je svjetska potraga za imenima ove 22 žene, Interpol napravio potez bez presedana
Činjenica da se ne nalaze na popisu nestalih osoba jasan je pokazatelj da nisu imale intenzivnije kontakte u te tri evropske zemlje
Ko je žena čije je tijelo jedan motociklist pronašao u šumi u blizini Hagena u junu 1997., silovana, zadavljena, zatim polivena benzinom i zapaljena? Ko je žena čiji su posmrtni ostaci pronađeni u močvari u blizini Kölna u oktobru 2001. i koja je ondje mrtva ležala tako dugo da je pronađen samo njen kostur? A ko je žena čije je tijelo voda donijela u marinu na rijeci Weser u Bremenu 2002.?
Tri žene, koje su umrle nasilnom smrću, ali njihovi identiteti su nepoznati. Zato su njemačka, nizozemska i belgijska policija u maju ove godine zajednički pokrenule kampanju “Identifikuj me”, kojoj se pridružio i Interpol, piše Deutsche Welle.
U toku je svjetska potraga za imenima ukupno 22 nepoznate žrtve koje su proteklih decenija pronađene u Njemačkoj, Nizozemskoj i Belgiji.
Tragova sve više
“Ovo je prvi put da je Interpol objavio informacije iz ‘Crnih bilješki‘, obično rezervisanih za nacionalne policije, kako bi se senzibilizirala javnost te pomoglo u identifikaciji ovih žena i kako bi se kriminalci odgovorni za njihova ubistva izveli pred lice pravde”, navodi Interpol za DW.
Ovu kampanju u Njemačkoj podržava i poznata TV emisija “Aktenzeichen XY… ungelöst”, u kojoj se od 1967. rekonstruišu neriješeni slučajevi kriminala, a sad i ubistva šest žrtava pronađenih u Njemačkoj. Iako nijedna žena još nije identifikovana, tragova je sve više.
“Od pokretanja kampanje pristiglo je više od 500 poruka, od kojih neke sadrže vrijedne informacije. Svi ovi nerazjašnjeni slučajevi mogu imati međunarodnu pozadinu, na primjer, da žene nisu iz zemlje u kojoj je tijelo pronađeno ili su možda bile žrtve trgovine ljudima”, saopćio je Interpol.
Identificiranje žrtve je ključno za pronalaženje krivca
Informacije građana stižu i lokalnim istražnim organima, rekla je za DW Anja Allendorf iz njemačke policije. Neriješeni krivični predmeti poput ovih, od kojih su neki stari i više decenija, nazivaju se takozvanim “hladnim slučajevima” (cold case). Ali istražitelji često uspijevaju pronaći novi trag iako se čini da je od zločina prošla čitava vječnost.
Nedavno u je Schweinfurtu uhapšena jedna osumnjičena osoba – 45 godina nakon ubistva jednog 18-godišnjaka. Za slučajeve nepoznatih žena iz kampanje to znači: ako budu identifikovane, to će biti ključ za otkrivanje počinitelja, kaže Allendorf.
“Identifikacija žrtve je, naravno, glavna. Tek tad se može pristupiti daljnjim istragama oko zločina ili počinitelja. Tek tad se zna odakle žena dolazi, gdje je možda bila u vrijeme izvršenja krivičnog djela, u kojoj sredini je živjela ili radila”, objašnjava Anja Allendorf.
Kampanja se fokusira na identifikaciju žrtava
Njemačka policija pretpostavlja da ubijene žene dolaze iz istočne Evrope, Afrike ili Azije i da većinu života nisu provele u Belgiji, Nizozemskoj i Njemačkoj.
Činjenica da se ne nalaze na popisu nestalih osoba za Allendorf jasan je pokazatelj da nisu imale intenzivnije kontakte u te tri evropske zemlje. Ona naglašava da fokus kampanje zasad nije na istrazi, već́ na tome da se sazna ko su žrtve.
“Ne treba zaboraviti da identifikacija žrtava znači i informisanje rodbine. Za nas je vrlo važan kriterij da porodice dobiju priliku da žale za ovim ženama, majkama ili kćerima i da žrtve ne leže u bezimenim grobovima. Sve to se još nije dogodilo”.
Nove tehnološke mogućnosti
Činjenica da se “hladni slučajevi” mogu riješiti i poslije nekoliko decenija ima veze s novim tehnološkim mogućnostima. S ovom kampanjom žrtve iz Njemačke konačno su dobile lice – pomoću pronađenih posmrtnih ostataka u visoko specijaliziranim institutima napravljene su takozvane rekonstrukcije mekog tkiva lica. Tako javnost može prepoznati žrtve. A tu je i DNK analiza.
“Od kasnih 80-ih imamo mogućnost uzimanja DNK iz tkiva zuba i kosti i izradu profil leša. Naša baza podataka od 1992. sadrži profile DNK nestalih osoba i nepoznatih leševa”, kaže Allendorf. DNK profili šalju se u Interpolovu međunarodnu bazu podataka DNK u Lionu.
“Tako možemo utvrditi odgovara li DNK profil leša nekoj nestaloj osobi”, piše DW.
Žrtva ubistva identificirana poslije više od pola stoljeća
U SAD-u je nedavno senzaciju izazvao slučaj jedne ubijene žene, čiji se identitet mogao razjasniti poslije više od pola stoljeća. Njeni posmrtni ostaci nađeni su u Floridi 1969. u velikom crnom koferu, umotani u veliku plastičnu vreću. Kad su istražitelji ponovno pokrenuli istragu i pronašli uzorak kose koji nikad nije analiziran, identificirali su ju kao Sylviju June Atherton, a nađeni su i njeni živi rođaci.
Ovakve vijesti ohrabruju Anju Allendorf: “Kampanjom smo postigli najveći mogući publicitet. Možda će se i poslije toliko vremena javiti neko ko nešto zna ili je bio učesnik. Možda tako dobijemo ključnu informaciju, možda i anonimno. Time bi se isplatilo sve što smo uložili u ovu kampanju”.