iza ponoći
U Skupštini Crne Gore izglasano nepovjerenje Vladi Dritana Abazovića
To je po drugi put da Vladi Crne Gore u kratkom vremenskom roku bude izglasano nepovjerenje u parlamentu. Prethodno je 42. vlada Crne Gore smijenjena od strane Skupštine 4. februara
Zastupnici u crnogorskom parlamentu izglasali su u petak nepovjerenje Vladi pod vodstvom Dritana Abazovića, nakon što je inicijativu podnijela Demokratska partija socijalista (DPS) Mila Đukanovića.
Abazovićeva vlada bit će u tehničkom mandatu do izbora nove ili do novih parlamentarnih izbora.
Za opoziv Vlade glasalo je 50 od ukupno 81 zastupnika.
Dio opozicije je uoči glasanja pokušao s Abazovićem dogovoriti rekonstrukciju Vlade nakon koje bi u izvršnu vlast ušle sve političke stranke u parlamentu, osim onih koje su podnijele inicijativu za smjenu.
Ipak, opoziciona Demokratska Crna Gora bivšeg predsjednika Skupštine Alekse Bečića, koja ima devet zastupnika u parlamentu, nije prihvatila taj poziv već su se njeni zastupnici izjasnili za pad Vlade.
Zahvaljujući njihovim glasovima pala je i druga crnogorska Vlada u manje od dvije godine od održavanja parlamentarnih izbora na kojima je opozicija, nakon 30 godina, s vlasti smijenila Demokratsku partiju socijalista Mila Đukanovića.
Početkom februara smijenjena je Vlada kojoj je na čelu bio Zdravko Krivokapić, a koja je bila bliska Srpskoj pravoslavnoj crkvi, dok je Abazovićeva izabrana krajem aprila, nakon što joj je povjerenje pružilo 46 od 81 zastupnika u crnogorskoj Skupštini.
U glasanju je učestvovao 51 poslanik. Za nepovjerenje Vladi glasalo je 50 poslanika DPS-a, SDP-a, SD-a, Liberalne partije, Bošnjačke stranke, DUA-e, Prave Crne Gore i Demokrata, a protiv je bio jedan poslanik.
Prije glasanja, plenarnu salu napustili su poslanici Demokratskog fronta (DF), Pokreta za promjene (PzP), Socijalističke narodne partije (SNP), Demosa i GP URA.
Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Danijel Živković, u ime predlagača, na početku diskusije, naveo je da je Vlada premijera Dritana Abazovića izgubila podršku zbog napuštanja evropske agende. Kazao je da je propuštena šansa da se iskoristi podrška u parlamentu i deblokiraju institucije i da uz pomoć partnera Crnu Goru učine sposobnom da do 2025. godine bude članica Evropske unije (EU).
“Očigledno zbog toga što su postojale neke druge teme i obaveze”, dodao je Živković obrazlažući inicijativu.
Podsjetio je da se od normativnih prioriteta podrazumijevalo da se dogovorom dođe do izbora čelnih ljudi u pravosuđu, a da je od političkih prioriteta prvi bio borba protiv organizovanog kiriminala i korupcije, kao i restrukturiranje pregovaračkih timova.
“Umjesto toga vidjeli smo da danas Crna Gora nema deblokiranje pravosudne institucije, nema izabranog nijednog sudiju Ustavnog suda, nemamo izabrane ugledne pravnike u Sudskom savjetu”, naveo je Živković.
Odgovarajući na diskusije poslanika, Abazović je rekao da se svakako mora poći na izbore, prije ili kasnije. Ponovio je da je inicijativa podnijeta zato što je potpisan Temeljni ugovor sa Srpskom pravoslavnom crkvom.
