U Hrvatskoj godišnje oko 3.500 ljudi umre preuranjenom smrću zbog onečišćenja zraka

Procjenjuje se da u Hrvatskoj godišnje oko 3.500 ljudi umre preuranjenom smrću zbog onečišćenja zraka lebdećim česticama pri čemu je pod najvećim pritiskom kontinentalni dio tokom zime, zbog čega je Ministarstvo zaštite okoliša RH pokrenulo program od 220 miliona eura.

Aljoša Duplić, ravnatelj Zavoda za zaštitu okoliša i prirode u Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije, u razgovoru za Hinu kaže da se o kvaliteti zraka ne govori previše, a to je javno-zdravstveni problem.

“Procjenjuje se da u Hrvatskoj godišnje preko 3.500 ljudi umre preuranjenom smrću zbog loše kvalitete zraka, dok ih samo u Evropi prema procjenama Europske agencije za okoliš umre oko 300.000”, upozorio je.

Zagađenja širom Evrope

Kaže da je 96 posto Europljana koji žive u gradovima izloženo koncentracijama lebdećih čestica koje su iznad razine definirane u smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije. To je, kaže, opći problem na kojem svi trebamo raditi kako bi se kvaliteta zraka poboljšala.

Slikovito je objasnio kako su lebdeće čestice nevidljive ljudskim okom.

“Prosječna vlas kose ima oko 100 mikrometara, a čestice PM10 su deset puta manje i imaju 10 mikrometara, dok su čestice PM2,5 40 puta manje. Znači njih je nemoguće vidjeti jer su veličine bakterija”, kazao je Duplić.

Istaknuo je da su u Hrvatskoj u 2023. pod najvećim pritiskom onečišćenja zraka lebdećim česticama bili Zagreb, Slavonski Brod, Sisak i Kutina.

Promet je jedan od glavnih izvora onečišćenja zraka, a prosječna starost automobila u Hrvatskoj je između 13 i 14 godina. Dodatan je problem što je veliki broj dizelskih vozila.

Duplić ističe kako je to područje na kojem se treba djelovati te podsjeća da je, primjerice, Njemačka u brojnim urbanim područjima zabranila ulazak ili korištenje dizelskih automobila.

Program vrijedan 220 miliona eura

Duplić ističe da su Ministarstvo zaštite okoliša i Fond za zaštitu okoliša ove godine pokrenuli program za poboljšanje kvalitete zraka vrijedan više od 220 miliona eura. Riječ je o dvogodišnjem akcijskom planu financiranja mjera za smanjenje onečišćenja zraka te ublažavanja klimatskih promjena odnosno smanjenja emisija stakleničkih plinova.

Financirat će se projekti za vozila s nultim emisijama za one koji rade veliku kilometražu, poput taksi službi ili dostavnih vozila, u iznosu od 90 miliona eura, pri čemu će 45 miliona eura biti bespovratno, a preostalo kroz povoljne zajmove.

S 35 miliona eura financirat će se zamjena hladnjača i kupnja nove opreme s tvarima koje ne oštećuju ozonski sloj u svrhu uklanjanja fluoriranih stakleničkih plinova u distribucijskim centrima i kod prijevoznika zamrznute robe.

S 25 miliona eura financirat će se energetsku obnovu obiteljskih kuća građana u riziku od energetskog siromaštva, a s 53 miliona eura kupnja vozila na alternativna goriva kao i širenje mreže električnih punionica.

S 10 miliona eura financirat će se ulaganja u zamjenu kućnih ložišta u svrhu zamjene zastarjelih kotlova i to u gradovima s prekoračenjima emisija, a s 10 miliona eura građanima će se sufinancirati ugradnja fotonaponskih elektrana.

Duplić ističe da uz te državne mjere također i jedinice lokalne samouprave u kojima je problematična kvaliteta zraka provode niz propisanih aktivnosti i mjera.

“Tim svim mjerama nećemo riješiti problem loše kvalitete zraka, ali ćemo sasvim sigurno doprinijeti smanjenju onečišćenja”, poručio je Duplić.

Najavio je i da će za dvije godine stupiti na snagu odredbe nove EU direktive o kvaliteti zraka, a u tom smislu će se mijenjati i Zakon o kvaliteti zraka RH. Obuhvatit će nove granične vrijednosti koje su niže od danas važećih, čime se EU usklađuje s graničnim vrijednostima koje je odredila Svjetska zdravstvena organizacija.

“To je dobro za sve nas koji živimo u Europi jer će ubrzati aktivnosti za dodatno smanjenje emisija onečišćujućih tvari i dugoročno donijeti bolju kvalitetu zraka te pozitivno utjecati na kvalitetu našeg života i naše zdravlje”, istaknuo je Duplić.

Napomenuo je i da se kvaliteta zraka u Hrvatskoj značajno poboljšala u posljednjih 40 godina.

Posljedica je to drugačijeg grijanja, kvalitetnijih peći, automobila i goriva, a smanjena su i onečišćenja industrijom, te prekogranična, ali ipak sva ta onečišćenja su i dalje prisutna.