U BiH će 117 stranaka na izbore, sankcije SAD neke natjerale na promjenu imena

Na lokalnim izborima u BiH zakazanim za oktobar može sudjelovati čak 117 političkih stranaka no jedna od najstarijih među njima morat će nastupiti pod novim imenom što je posljedica sankcija koje SAD uvode političkim entitetima i osobama za koje procijene da krše Daytonski sporazum.

Centralna izborna komisija BiH (cIK) ranije je zatražilo od 23 političke stranke da dopune svoje prijave za izbore a to je tijelo u četvrtak zaključilo kako su sada ispunjeni uvjeti da i one mogu zakonito sudjelovati u izbornom procesu.

Među njima je i Srpska demokratska stranka (SDS), najveća opoziciona stranka u Republici Srpskoj no ona će na glasačkim listićima mora biti označena kao “SDS-volja naroda”.

Nade SDS-a

Predsjednik stranke Milan Miličević kazao je kako će oni ipak koristiti stari stranački logo u izbornoj kampanji ali je potvrdio kako će ona sada za njih biti znatno teža nego ranije.

-Uprkos svemu mi smo uvjereni u puno bolji rezultat nego što je sadašnje stanje, kazao je Miličević komentirajući odluku SIP-a.

CIK je ranije odbacio prijavu SDS-a pod izvornim imenom s obrazloženjem kako stranka nema svoj račun u banci što je preduvjet kontrole njezina financijskog poslovanja.

SDS je bez bankovnog računa ostao nakon što su SAD zaoštrile svoju politiku sankcija upozorivši poslovne banke u BiH da i same riskiraju probleme u poslovanju dopuste li osobama i pravim subjektima koji su pod takvim kaznama da u njima imaju otvorene račune.

SDS je stranka koju je osnovao i do 1996. godine vodio pravomoćno osuđeni ratni zločinac Radovan Karadžić a pod sankcijama američkog Ministarstva financija je od 2004. godine.

Popis sankcionisanih sve veći

Od tada se popis sankcioniranih osoba značajno povećao a sada je pod tim kaznenim mjerama praktično cijeli politički vrh Republike Srpske predvođen Miloradom Dodikom no među sankcioniranima su i i dužnosnici iz HDZ BiH te iz Stranke demokratske akcije (SDA).

Kazne su im uvedene iz različitih razloga, od opstrukcije provedbe Daytonskog sporazuma do korupcije.

Američka je vlada sada poduzele mjere kako bi sankcije imale konkretne učinke što je doveo do toga da kažnjeni političari više ne mogu primati plaće, dobiti kredit ili kreditne kartice.

Vlasti u RS-u su za kažnjene entitetske dužnosnike pronašli zakonski model po kojemu se plaće mogu dobiti posredstvom pošte no dužnosnici na državnoj razini i dalje su bez primanja.

“Crnolistaši” bez plate

Plaću tako ne mogu dobiti Dodikova najbliža suradnica i članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović niti Marinko Čavara, HDZ-ov dopredsjednik Zastupničkog doma parlamenta BiH kojega SAD smatraju odgovornim za blokiranje izbora sudaca Ustavnog suda Federacije BiH.

Čavarin stranački kolega Predrag Kožul predložio je u svibnju parlamentu donošenje izmjena zakona o financijskom poslovanju kako bi se osobama pod sankcijama omogućilo da plaće dobiju na neki drugi način a ne samo posredstvom banke kako to sada nalažu zakonske odredbe, prenosi Hina.

Čim je to učinio suočio se s oštrom reakcijom Ambasade SAD iz kojega su ga upozorili kako to vide kao pokušaj da se zaobiđu njihove sankcije.

“Potpora ovakvim aktivnostima i sankcioniranim subjektima povlači za sobom potencijalne posljedice. SAD će koristiti sve raspoložive provedbene mehanizme za potporu režimu sankcija i prevenciju koruptivnih, destabilizirajućih ili antidejtonskih aktivnosti”, naveli su u reakciji od 22. maja.

Kožul je ovog tjedna povukao svoj prijedlog izmjena zakona.