U Beču poslije Austrijanaca živi najviše Srba

Da statistički podaci ne moraju nužno biti dosadni, pokazuje novi bečki Statistički godišnjak za 2015. godinu u kojem se primjerice, može naći podatak da Bečani na cipele godišnje potroše više nego na slatkiše ili da je u tom gradu, nakon Austrijanca najviše osoba s državljanstvom Srbije.

Bečki Statistički godišnjak sadrži i mnogo drugih zanimljivih informacija. Tako saznajemo da u Beču danas živi 1,8 milijuna ljudi, od čega 51,5 posto žena.

Stanovništvo Beča čine državljani 181 zemlje, a nakon Austrijanca (72,6%) u austrijskom je glavnom gradu najviše osoba s državljanstvom Srbije (4,1%). Slijede Turska, Njemačka, Poljska i Rumunjska.

Prosječna starost žene pri rođenju prvog djeteta u Beču iznosi 29,5 godina, a najpopularnija imena za dječake i djevojčice su David i Anna.

Od ukupne gradske površine od 41.487 hektara zelene površine prema aktualnoj statistici pokrivaju 45,1 posto, a vodene 4,7 posto. Diljem grada nalazi se 854 igrališta za djecu i 857 parkova.

Prema takozvanom „Big Mac – Indexu“ u Beču je potrebno raditi 12 minuta za kupovinu ovog popularnog McDonaldsovog proizvoda. Usporedbe radi, u Berlinu je za kupnju Big Maca potrebno raditi 13, u Bruxellesu 16, Rimu 18, a u Madridu 19 minuta.

Bruto domaći proizvod Beča iznosi 84,2 milijarde eura, odnosno 47.300 eura po glavi stanovnika.

U prošloj se godini u Beču se nastanilo 175 međunarodnih poduzeća, od čega najviše iz Njemačke, Mađarske i Italije.

Ostvarene su 93 milijarde direktnih stranih ulaganja, od toga 42,3 posto iz Europske unije, 21,1 posto iz Rusije i 11,1 posto iz SAD-a.

Četiri najposjećenije znamenitosti u glavnom austrijskom gradu su dvorac Schönbrunn, zoološki vrt, muzej Belvedere i Prirodoslovni muzej.

Kad je pak o obrazovanju riječ, Beč je prema pokazateljima iz 2015. s ukupno 195.337 studenata najveći univerzitetski grad na njemačkom govornom području.