Tusk i Plenković za deblokadu pregovora Sjeverne Makedonije i Albanije

Europska unija treba ponovno postići jedinstvo oko proširenja nakon razočaravajuće odluke da Sjevernoj Makedoniji i Albaniji ne da zeleno svjetlo za početak pregovora, rekli su u utorak u Zagrebu predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk i hrvatski premijer Andrej Plenković.

Francuska je prošloga mjeseca blokirala otvaranje pristupnih pregovora s tim državama zapadnog Balkana, smatrajući da Unija najprije treba reformirati metodologiju proširenja.

“Nedonošenje odluke o Makedoniji i Albaniji veliko je razočarenje, no neću prestati biti optimist”, rekao je Tusk na konferenciji za novinare.

“Treba učiniti sve da se ponovno ostvari jedinstvo Unije oko proširenja”, dodao je.

Predsjedateljica EU-a od 1. siječnja 2020., Hrvatska želi da se nastavi europski put Sjeverne Makedonije i Albanije koje u hrvatsko predsjedanje polažu velike nade.

“Naša pozicija je tu vrlo jasna, smatramo da bi bilo dobro i za te zemlje, i za njihovu europsku perspektivu i za stabilnost čitavog jugoistoka Europe da ti pregovori počnu”, istaknuo je Plenković.

Nakon što je blokirala zemlje kandidatkinje, Francuska je članicama Unije poslala dokument u kojem predlaže reformu sadašnjeg načina pregovora o pristupanju. Prema francuskom prijedlogu, proces pristupanja odvijao bi se postupno, u sedam koraka.

Tusk i Plenković nisu izravno komentirali francuski prijedlog, ali je hrvatski premijer upozorio da je postojeći mehanizam već dosta zahtjevan.

“Jako dobro znamo da su već po postojećoj metodologiji ti pregovori izrazito zahtjevni, striktni i da će trebati dosta vremena da se ispune svi kriteriji”, rekao je Plenković, prenosi Hina.

U međuvremenu je šest država Unije uputilo pismo odlazećem predsjedniku Europske komisije Jean-Claude Junckeru u kojem ističu da su spremne raditi na poboljšanju procesa proširenja, podrazumijevajući da će to dovesti do konsenzusa o otvaranju pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom u ožujku 2020.

Pismo su potpisali ministri vanjskih poslova Austrije, Češke, Italije, Poljske, Slovenije i Slovačke. Hrvatska dijeli te stavove a njezin je potpis na pismo izostao jer ona, kako su naglasili diplomatski izvori, u sljedećem polugodištu predsjedava EU-om.

Najmlađa članica Unije, Hrvatska će 1. siječnja od Finske preuzeti šestomjesečno predsjedanje Unijom i odmah se suočiti s dva “vruća krumpira”, brexitom i donošenjem novog europskog proračuna od 2020. do 2027.

U siječnju će doći i do tranzicije između stare Junckerove i nove EK Ursule von der Layen te između Tuska, odlazećeg i Belgijanca Charlesa Michela, novog predsjednika Europskog vijeća.

Plenković kaže da će se Hrvatska potruditi da se dogovor o višegodišnjem financijskom okviru postigne što ranije i da njime budu zadovoljni svi.

“I neto platiše i neto korisnici, a da pritom odgovorimo na potrebe tradicionalnih politika – kohezijske, poljoprivredne, te da osiguramo financijsku snagu za sigurnosne izazove, osobito u pogledu sigurnosti i zaštitu od ilegalnih migracija”, rekao je.

Nakon parlamentarnih izbora 12. prosinca, u siječnju bi iz Unije trebala istupiti Velika Britanija. Brexit se trebao dogoditi još krajem ožujka, ali je zbog nepostojanja većine u parlamentu za ispregovarani sporazum o razlazu dosad odgađan tri puta. Kao novi datum razlaza predviđen je 31. siječnja 2020.

Poslije sastanka s Plenkovićem, Tusk je ocijenio da je Hrvatska, koja je u Uniju ušla 2013., dobro pripremljena i da “ostavlja EU u dobrim rukama”.

Kada mu krajem studenoga istekne mandat u Bruxellesu, najpoznatiji poljski političar na međunarodnoj sceni postat će novi predsjednik Europske pučke stranke (EPP).

Za čelnika saveza europskih stranaka desnoga centra bit će izabran na kongresu EPP-a koji u srijedu počinje u Zagrebu.