Trump, Putin i pitanje Crne Gore
Prošle su dvije sedmice od sastanka američkog i ruskog predsjednika Donalda Trampa (Donald Trump) i Vladimira Putina, ali još nema javnih izvještaja o čemu su dva predsjednika razgovarali.
Međutim, najnoviji postupci američkog i ruskog predsjednika ukazuju na to da su možda razgovarali o ulozi i ambicijama NATO-a, preduzimajući korake ka rebalansu snaga, što bi trebalo zabrinuti Evropljane, kao i Amerikance, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Vraćanje posvećenosti Sjedinjenih Država evropskoj odbrani
Američki predsjednik je u svojim izjavama o Crnoj Gori, maloj istočnoevropskoj zemlji i najnovijem članu NATO-a, tokom razgovora sa Takerom Karlsonom (Tucker Carlson) na Fox Newsu, govorio da “agresivni” Crnogorci mogu pokrenuti globalni konflikt, podsjeća Vol Strit Žurnal (The Wall Street Journal). „Da budemo korektni, gospodin Tramp nije pokrenuo temu, nego je Karlson sugerisao da je poštivanje obaveze NATO-a o zajedničkoj odbrani nešto što bi SAD moglo dovesti u sukob koji bi Amerikanci radije izbjegli. Čim je tema pokrenuta, a gospodin Tramp je prizivao čitav spektar okolnosti zbog kojih Crna Gora vuče SAD u treći svjetski rat“, piše list.
Odakle dolaze takvi stavovi, pitanje je koje postavlja američki list. Nema dokaza da je gospodin Trump ranije bio zabrinut zbog Crne Gore, pa čak niti da je znao gdje se nalazi. Iako se Crna Gora priključila NATO-u ubrzo nakon njegovog stupanja na funkciju, jedina direktna interakcija gospodina Trampa sa ovom zemljom bila je tokom fotografisanja na prošlogodišnjem samitu NATO-a, kada je gurnuo crnogorskog premijera Duška Markovića kako bi zauzeo mjesto u prvom redu.
Međutim, ima mnogo dokaza da je Rusija zabrinuta zbog ulaska Crne Gore u NATO. Kremlj je obećao neodređene represalije NATO-u 2015. godine, kada je alijansa prvobitno formalno ponudila članstvo Crnoj Gori. Viši ruski zvaničnici tvrde da su, dodajući balkansku zemlju Alijansi, članovi NATO-a prekršili obećanje da neće proširiti savez na Istok – uvjerenje koje su dali Rusiji tokom predsjedništva Džordža H.V. Buš (George H.W. Bush).
List ocjenjuje da Amerikanci moraju barem ozbiljno shvatiti mogućnost da je Tramp umanjio posvećenost Sjedinjenih Država evropskoj odbrani.
Srećom, moguće je popraviti tu štetu odlučnom suprotstavljanju ruskoj agresiji. Politike Trampove administracije – nasuprot nedavnim riječima predsjednika – već pružaju čvrstu osnovu za takvu strategiju.
Iako je predsjednik Trump sugerisao da su zajedničke vojne vježbe više skupe nego efikasne, bilo bi korisno više puta provoditi takve vježbe i sa više trupa kako bi obeshrabrile Rusiju i učvrstile američke saveznike. Ti koraci pokazali bi našim evropskim saveznicima – i gospodinu Putinu – da američka djela govore više od riječi, ocjenjuje WSJ.
WP: Cilj NATO-a je da se osigura da ne moramo braniti Crnu Goru
I Vošington post (The Washington post) za primjer uzima nedavni intervju sa Karlsonom, te ocjenjuju da bi umjesto Trampovog mišljenja o “agresivnoj” prirodi Crnogoraca, trebalo da se sjeti riječi koje je izgovorio prošle godine u Poljskoj, pohvalivši heroje Varšavskog ustanka, čija je 74. godišnjica obilježena u srijedu. U jednom od najmoćnijih govora od kada je na mjestu predsjednika, Tramp se prisjetio stravične cijene koju su milioni plaćali zbog neuspjeha Zapada da spriječi nacističku i sovjetsku agresiju. “Pod dvostrukom okupacijom, poljski narod pretrpio je neopisivo zlo“, rekao je Trump.
Razlog zbog kojeg je NATO nastao iz pepela Drugog svjetskog rata bio je upravo to da se osigura da se takvo zlo nikada ne ponovi, ističe Post.
List također navodi da postoji razlog zašto Putin toliko prezire NATO savez – i bori se da spriječi dalje integrisanje zemalja Istočne Evrope u savez. “Zna da može zastrašivati svoje susjede koji nisu članovi saveza, za razliku od onih koji jesu, jer svaku članicu podržava još 28 drugih, međusobno povezanih, posvećenih da štite jedni druge, predvođenih američkim predsjednikom koji se, pokušavajući održati prijateljstvo sa svima, ne plaši pokazati američku vojnu snagu kad treba“.
Zbog ovoga se Putin suprotstavio ulasku Crne Gore u NATO savez, navodno čak podržavajući tajni plan za ubistvo crnogorskog premijera, s ciljem da to zaustave. Zbog ovoga Putin ne želi da Tramp uspije u nastojanjima da NATO saveznici ispune svoje obaveze i izdvoje 2 posto bruto domaćeg proizvoda na odbranu. On shvata da ga slab NATO ne može zaustaviti, ali snažan može.
Cijeli smisao NATO-a nije da brani Crnu Goru, nego da budemo sigurni da nikada nećemo morati braniti Crnu Goru – ili Varšavu, Pariz ili London ponovo, stoji u tekstu, stoji u tekstu.
Napad Rusije na Crnu Goru mogao bi značiti kraj NATO saveza
Niko ne zna šta su Putin i američki predsjednik Donald Tramp tačno dogovorili na njihovom dvosatnom sastanku u Helsinkiju. Tramp je možda Putinu dao listu neizvjesnih utrka za kongres, u koje Rusija treba da se umiješa, piše Forin Polisi (Foreign Policy) dodajući da je više vjerovatno da su razgovarali o NATO-u, Krimu i Ukrajini.
Bez uplitanja Sjedinjenih Američkih Država u operaciju NATO-a Brzi odgovor – multinacionalne i spremne napadačke sile – Evropa bi se vjerovatno morala povući i ne bi mogla reagovati na iznenadni napad, navodi list.
“Takav bi scenarij načinio smrtonosnu štetu NATO-u, nepopravljivo podijelivši Alijansu. Rusija je već pokušala državni udar u Crnoj Gori kako bi spriječila ulazak u NATO, a nedavno su događaji u Makedoniji imali veze s ruskim obavještajnim agentima iz FSB-a, glavnog nasljednika KGB-a, s ciljem pokretanja nemira u ovoj zemlji, kao i u Grčkoj, a u vezi s promjenom imena Makedonije”, piše Polisi.
List dodaje da nakon što je crnogorski parlament 2017. godine glasao za prijem u NATO, rusko ministarstvo vanjskih poslova izjavilo je kako je vlada “zanemarila glas razuma i savjesti” i da Rusija ima “pravo poduzimanja koraka u cilju odbrane interesa i nacionalne sigurnosti”.
Rusija je ubrzo zabranila uvoz svih crnogorskih vina i objavila preporuke za Ruse koji su tamo putovali, dok je Putinov glasnogovornik prijetio daljnjim „odmazdama“.
Lideri Istočne Evrope sve zabrinutiji hoće li im SAD pomoći u slučaju napada
Komentar američkog predsjednika o Crnoj Gori, bio je razlog da bivši ministar vanjskih poslova Poljske Radoslav Sikorski (Radosław Sikorski) postavi pitanje da li dugogodišnje prijateljstvo Poljske i SAD-a garantira da će Tramp priteći u pomoć Poljskoj ako to bude potrebno, prenosi Voks (Vox).
Sikorski nije usamljen u svojim strahovima. U zvaničnom saopćenju objavljenom u četvrtak, Vlada Crne Gore je navela da je njeno prijateljstvo sa SAD-om “jako i trajno”, ali je u dokumentu takođe jasno stavljeno do znanja da je Crna Gora spremna da se brani samostalno kada se suoči sa realnim sigurnosnim prijetnjama.
Sama se morala braniti i 2016. godine kada je proruski pokušaj državnog udara prijetio da sruši vladu koja je okrenuta NATO-u. Isto se ne može reći za Ukrajinu, gdje ruska agresija nastavlja paralizirati zemlju. Ako izgubi ključne saveznike, SAD će izgubiti dio Evrope koji je najodgovorniji za unaprjeđenje američkih ciljeva na kontinentu, piše Voks.
“Bez jakog prisustva SAD-a i NATO-a, dijelovi Istočne Evrope vjerovatno bi ponovo skliznuli u rusku orbitu, Zemlje u Jugoistočnoj Evropi, poput Bosne i Hercegovine, Srbije i Mađarske, sve više su počele da se okreću Moskvi u posljednjih nekoliko godina, a istočna Ukrajina služi kao najgori scenarij za zemlje duž ruske granice”.
Za apsolutnu većinu američke vlade, Istočna Evropa je i dalje region sa nezamjenjivim strateškim značajem za američke interese i glavni je američki bedem protiv ruskog širenja na Zapad.
