Tragovi su im dugi i po 47 km, to je tempirana bomba: “Prvo će buknuti u Evropi”

Jednog proljetnog jutra u martu, britanska obalna straža uočila je mrlju na udaljenosti 100 kilometara od škotske obale. Protezala se u dužini od 23 kilometra u sjeverni Atlantski okean.

Prema internoj analizi koju su pripremile satelitske službe obalne straže, a koju je Politico dobio na uvid, vjerovatni izvor te mrlje bila je Innova, tanker otprilike veličine Eiffelovog tornja, koji je u to vrijeme prevozio 1 milion barela ruske nafte koja je bila na putu do rafinerije u Indiji, prenosi Jutarnji list.

Obalna straža, međutim, nije poduzela puno da istraži slučaj, a tanker, bez ikakvih posljedica, i danas nastavlja trgovati naftom, i tako puni ratnu blagajnu Kremlja više od dvije godine od početka invazije.

Innova je samo jedan od stotina tankera iz tzv. flote u sjeni, skupu često zastarjelih i loše održavanih brodova koji plove uprkos zapadnim sankcijama i štete okolišu bez posljedica.

Devet slučajeva

Zajednička istraga Politica i neprofitne novinarske grupe SourceMaterial otkrila je najmanje devet slučajeva tajnih brodova iz flote u sjeni iz kojih je curila nafta u svjetskim vodama od 2021. godine, uz pomoć satelitskih slika nevladine organizacije SkyTruth i usporedbe s podacima o brodovima firme za analizu tržišta Lloyd‘s i robne platforme Kpler.

Švedska ministrica vanjskih poslova Maria Malmer Stenergard rekla je za Politico da brodovi predstavljaju “značajnu opasnost” za morski okoliš.

To je problem koji se samo pogoršao nakon ruske invazije na Ukrajinu. Dok je Moskva pod zapadnim sankcijama, sve veći broj tankera prevozi nedopuštenu robu – i potencijalno uništava okoliš – širom svijeta. Ne samo da su plovila trošna i uglavnom neusklađena sa standardima, već su često i neosigurana, što znači da bi vlade u slučaju curenja ili ozbiljnijeg izlijevanja nafte teško mogu pozvati na odgovornost.

Politico i SourceMaterial identificirali su izlijevanja posvuda, od Tajlanda do Vijetnama, Italije i Meksika, a sva su povezana s flotom u sjeni. Tankeri su također prolazili kroz prometne brodske koridore poput Crvenog mora i Panamskog kanala, što znači da bi svaka ozbiljna nesreća mogla prekinuti međunarodne trgovačke rute.

Stručnjaci vjeruju da je samo pitanje vremena kada će jedan od ovih brodova doživjeti katastrofu s velikim ekološkim i ekonomskim posljedicama.

“Izlijevanja nafte i rizik od mrlja su strašni”, rekao je Isaac Levi, stručnjak za flotu u sjeni pri think tanku Centar za istraživanje energije i čistog zraka (CREA).

-Osim štete za okoliš, od koje će neke biti nepovratne, to je ogroman utjecaj na obalne države koje moraju snositi troškove čišćenja. To je tempirana bomba, upozorio je.

Globalna dilema

Škakljiva situacija predstavlja globalnu dilemu: kako demokratske zemlje mogu smanjiti prihode Moskve, a pritom izbjeći katastrofalne posljedice?

Kada je Zapad prvi put uveo sankcije ruskoj nafti 2022., cilj je bio slomiti ključnu slamku spasa za Kremlj, koji se oslanja na izvoz nafte i plina za gotovo polovinu svog budžeta.

Gotovo dvije godine kasnije, mjere koje uključuju opću zabranu uvoza u Evropsku uniju i ograničenje cijene nafte, uglavnom nisu polučile uspjehom.

Umjesto toga, Moskva je pronašla kreativna rješenja. Stavila je drugačiju oznaku na svoju sirovu naftu kako bi prikrila njeno porijeklo i organizirala flotu od više od 600 plovila, čije vlasništvo naftne kompanije često prikrivaju, te ju koriste da izbjegnu gornju cijenu od 60 dolara po barelu koju je postavio G7. U slične svrhe istu taktiku koriste Iran i Venezuela.

Do sada se ograničenje cijena “pokazalo kao vrlo propusni instrument”, rekla je Michelle Wiese Bockmann, analitičarka za brodarstvo i stručnjakinja za flote u sjeni pri Lloyd‘s Listu.

Prema CREA-i, oko 80 posto moskovske sirove nafte transportirano je brodovima, a pritom Zapad tu nije imao nikakvog utjecaja. U međuvremenu, ukupni broj brodova flote u sjeni više se nego utrostručio od 2022. A novac je nastavio pritjecati u rusku ratnu blagajnu. Prema podacima koje je analizirao think tank CREA, moskovska flota u sjeni prevezla je sirove nafte u vrijednosti od 80 milijardi eura do septembra otkako je G7 prije dvije godine ograničio cijene.

U isto vrijeme, flotu u sjeni prati niz sigurnosnih i ekoloških problema, poručuje Bockmann.

Ove tankere, za koje Lloyd‘s List tvrde da nemaju osiguranje, vlasništvo je nejasno te su izgrađeni prije 15 i više godina, a inženjeri ih klasificiraju kao visokorizične.

To ih čini ranjivijima na tehničke probleme koji bi mogli utjecati na njihovo upravljanje, strukturni integritet i sposobnost plovidbe.

Bez osiguranja

Budući da četiri petine ovih plovila nemaju vjerodostojno osiguranje, prema podacima s Lloyd‘s Liste, često izmiču međunarodnom nadzoru i propisima. Taj se rizik samo povećava kada tankeri isključe svoje transpondere ili šalju lažne lokacije, koristeći takozvane metode lažiranja.

Tamo gdje dođe do izlijevanja, čišćenje bi obalne zemlje i njihove porezne obveznike moglo koštati milione, budući da se vlasnici plovila ne mogu pratiti, rekao je Bockmann.

Brodovi bi također mogli blokirati trgovačka čvorišta poput Sueskog kanala ako kapetani izgube kontrolu nad svojim brodom, dodala je.

Izlijevanje također predstavlja “vrlo ozbiljan problem” za lokalne divlje životinje, rekao je Stepan Boitsov, istraživač specijaliziran za onečišćenje mora na Norveškom institutu za istraživanje mora.

Mogu naškoditi morskom životu, školjkaše učiniti toksičnima i spriječiti razmnožavanje riba. Čišćenje je problem za sebe: hemikalije mogu proširiti daljnju kontaminaciju, dodao je.

Tu je i opasnost od sudara. U julu je brod ruske flote u sjeni udario u drugi tanker u malezijskim vodama, pri čemu su se oba zapalila.

Rizik koji dolazi od flote u sjeni je globalan. Analiza njihovih ruta pokazuje da su putovali uz zapadnu obalu SAD-a, prolazili Sredozemnim morem, kanalom La Manche i obalom Kine. I to samo kada transponderi rade.

Akutan problem u Evropi

Problem je posebno akutan u Evropi, gdje je ‘flota u sjeni‘ problem koji će svakog trenutka buknuti, poručuje Bockman dodajući da mnogi brodovi bez regulacije prolaze kroz vode EU-a nakon što napuste ruske baltičke i sibirske luke.

Satelitske slike pokazuju da se male nesreće već događaju širom svijeta, ali ih vlasti uglavnom ne primjećuju.

Innova je dobar primjer. Šest dana nakon što je isplovila iz luke Murmansk na sjeverozapadu Rusije, 12. marta, sateliti su snimili dugu crnu mrlju na površini mora. Satelitske snimke ne mogu utvrditi je li mrlja doista nafta. Alexandros Glykas, pomorski inženjer i izvršni direktor kompanije za usluge brodarstva DYNAMARINe, poručuje da takve mrlje često nastaju uslijed ispuštanja naplavina, mješavine uljane vode koja nastaje tokom rada broda. Činjenica da se tvar može vidjeti iz svemira također snažno ukazuje na prisutnost nafte.

Prema Seanu Pribylu, pomorskom advokatu u firmi Holland & Knight, namjerno ispuštanje otpadnog ulja u more protuzakonito je prema MARPOL-u, međunarodnom sporazumu koji ima za cilj suzbiti onečišćenje iz brodova. Potpisnici ugovora su mnoge evropske zemlje, pa i Rusija i Vijetnam, zemlja u kojoj je Innova u to vrijeme bila registrirana i prema čijim je zakonima bila odgovorna.

Ipak, Ujedinjeno Kraljevstvo nije poslalo brod da dodatno istraži mrlju Innove. Glasnogovornik Agencije za pomorsku i obalnu stražu rekao je za Politico da nije pronašao “dovoljno dokaza o kršenju regulacija” – iako postoji zahtjev da se istraže vidljive mrlje kada je to razumno moguće, čak i uz fizički pregled ako brod pristane u luci.

“Uvijek će se razmotriti poduzimanje mjera ako postoje dokazi o potencijalnoj ekološkoj ili društvenoj šteti, što ovdje nije bio slučaj”, rekao je glasnogovornik.

Dokazi o mogućem kršenju obično zahtijevaju da država pod čijom zastavom brod plovi istraži potencijalna kršenja MARPOL-a i sankcionira sva kršenja, što bi moglo rezultirati opozivom određenih certifikata.

Ministarstva vanjskih poslova Vijetnama i Sierra Leonea, država pod čijim je zastavama plovila Innova u vrijeme izlijevanja i nakon nemilog događaja, nisu odgovorila na detaljna pitanja Politica. Vlasnik Innove u to vrijeme, Sao Viet Petrol Transportation, također nije odgovorio na upite.

Innovino putovanje na kraju je završilo u rafineriji Vadinar u Indiji, koja je samo prošle godine primila 82 miliona barela nafte iz Rusije u vrijednosti od procijenjenih pet milijardi eura. Zatim je u julu Innova promijenila ime, menadžere i vlasnika.

Mrlje duge 47 kilometara

Innova svakako nije jedini brod koji je onečistio okoliš.

Naprimjer, sateliti su 18. februara uočili mrlju dugačku 47 kilometara u blizini italijanske obale u Jadranskom moru koja odgovara koordinatama još jednog tankera flote u sjeni, Aruna Gulcay.

Taj tanker, koji je plovio pod zastavom Maršalovih otoka, nosio je balast – morsku vodu koja održava brod na površini – iz luke Ravenna u Italiji u južnu rusku luku Novorosijsk. Ali malo je vjerovatno da je ispuštanje bilo balast, rekao je inženjer Glykas jer morska voda ne bi bila vidljiva iz svemira, što implicira još jedno kršenje MARPOL-a.

Italijanska obalna straža nije izvršila pregled broda, baš kao niti britanska. Umjesto toga, glasnogovornik italijanske pomorske agencije rekao je da je kontaktirao obližnje brodove radi informacija o izlijevanju. Vlada Maršalovih Otoka nije odgovorila na zahtjev za komentar, a brod je ubrzo promijenio ime i upravitelja.

Analitičari SkyTrutha rekli su da je devet mrlja koje bi jasno mogli povezati s brodovima flote u sjeni vjerovatno iznimno mali dio pravog problema. To je prije svega zato što se analiza oslanjala na to da su plovila imala uključene transpondere u vrijeme nastanka mrlja, što je uvjet koji brodovi koji izbjegavaju sankcije ne poštuju uvijek.

“Potpuno sam uvjeren da je ono što ste primijetili vrh ledenog brijega”, rekao je analitičar za brodarstvo Bockmann.

“Ovi su brodovi dizajnirani za transport sankcionirane nafte … što je moguće jeftinije, i nemaju apsolutno nikakvog obzira prema konvencionalnim pomorskim standardima”, pojasnio je.

Dokazi o izlijevanju dovode do novih poziva na djelovanje vladama, ali mogućnosti za zaustavljanje flote u sjeni su ograničene.

Otkrića su skandalozna, rekao je jedan diplomat EU-a kojemu je odobrena anonimnost. Obalne evropske zemlje poput Italije i Ujedinjenog Kraljevstva “imaju odgovornost poduzeti dodatne napore u istraživanju brodova ako su povezani s Rusijom”, dodao je diplomat.

To se osobito odnosi na Innovu i Arunu Gulcay, rekao je diplomat EU-a, koji bi trebali biti “jaki kandidati” za sljedeći paket sankcija Bruxellesa protiv Rusije s obzirom na to da su možda prekršili međunarodnu pomorsku konvenciju.

Poziv na (nove) sankcije

Sveukupno, diplomati iz četiri zemlje EU-a rekli su da bi se spomenuta dva broda trebala suočiti sa sankcijama ako su prekršila MARPOL, kao što nalazi pokazuju.

“Ako su navedeni brodovi uključeni u nepravilne ili visokorizične pomorske prakse ili pridonose ruskim ratnim naporima, izloženi su visokom riziku da budu dodani u sankcije EU-a”, rekla je švedska ministrica vanjskih poslova Stenergard za Politico.

EU je nastojala obuzdati djelovanje moskovske flote u sjeni pomnijim praćenjem prodaje starih tankera stranim zemljama prije nego što dođu u ruske ruke. Unija je također zabranila pristup lukama ili uslugama Unije za 27 sumnjivih tankera – taktika koju SAD također koristi.

Ujedinjeno Kraljevstvo je isto uvelo ograničenja za pojedinačne tankere. Prošlog mjeseca dodala je još 10 brodova flote u sjeni na svoj popis sankcija povrh 15 koji su već sankcionirani. Glasnogovornik britanskog ministarstva vanjskih poslova nije odgovorio na pitanja o Innovi, ali je rekao da Britanija “istražuje brodove koji zaobilaze sankcije”.

Italijansko ministarstvo vanjskih poslova za Politico je poručilo da je “spremno” sankcionirati brodove u skladu s pravilima EU-a, ali i dodalo da “nije primilo nikakve informacije u vezi s tim” za brod Aruna Gulcay.

Glasnogovornik Evropske komisije rekao je da izvršni ogranak EU-a “konstantno” istražuje “plovila, uključujući i ona iz flote u sjeni”. Svih 27 zemalja EU mora pristati na usvajanje novih sankcija.

Sankcioniranje pojedinačnih tankera pokazalo se “prilično efikasnim” potezom, rekao je Isaac Levi iz CREA-e. Oni koji su na crnoj listi SAD-a, na primjer, doživjeli su pad sposobnosti trgovanja naftom za 90 posto tri mjeseca nakon što su bili kažnjeni.

“Jako ohrabrujemo” Zapad da značajno proširi broj brodova na tim popisima, rekao je.

EU i Velika Britanija također bi trebali razmotriti zabranu prodaje tankera zemljama koje olakšavaju trgovinu s Rusijom te automatski sankcionirati brodove koji plove vodama EU-a bez vjerodostojnog osiguranja, rekao je Levi.

“Sretni smo što smo uveli ovu sankciju i što smo stavili ove brodove na popis, ali nam je jasno da moramo nastaviti”, rekao je estonski ministar vanjskih poslova Margus Tsahkna za Politico.

Ako sljedeće izlijevanje nafte bude veće, upozorio je, “to će za nas biti katastrofa”.