Svi žele da ga osvoje: Zbog čega je Alep toliko bitan?

Analitičari to smatraju početkom možda i konačne bitke za taj ključni sirijski grad, piše BBC.
Alep je važan. To je jedno od rijetkih urbanih središta koje sirijski pobunjenici, u ovom slučaju djelomično, imaju pod svojom kontrolom.

Prije rata Alep je bio najvažnije sirijsko komercijalno središte i kao takav je ključna strateška i psihološka nagrada sirijskog građanskog rata.

“Trn u vladinom oku”

Sve dok su dijelovi grada pod ustaničkom kontrolom, on je trn u vladinu oku. Ako vladine snage osvoje Alep bit će to važan korak do ruskog strateškog cilja – jačanja pozicije Bašara al-Asada kako ga se ne bi moglo izbjeći u bilo kakvim budućim mirovnim aranžmanima i njegov konačan opstanak na vlasti.

Ovakva situacija u Alepu zapravo je već viđena. Ranije ove godine sirijske snage su zajedno s raznim proiranskim milicijama pokrenule veliku ofenzivu koja je rezultirala opkoljavanjem istočnog dijela grada pod pobunjeničkom kontrolom.

Aleš nekada i sada

Ali samo nekoliko sedmica poslije ustanici su krenuli u protunapad i uspjeli presjeći glavne komunikacije na jugozapadu Alepa čime su efektivno okružili područje koje vladine snage drže pod svojom kontrolom.

I tako svaka strana drži teritorij one druge pod pritiskom. Ruski i sirijski komandanti sada su, čini se, odlučili riješiti problem Alepa jednom za svagda.

U međuvremenu, u razrušenu gradu civili su zatočeni i pate na obje strane. Na području pod vladinom kontrolom, na zapadu, živi oko 1,2 milijuna ljudi. Na istočnoj strani ih je oko 250 hiljada . Vladine snage k tome bez ikakva obzira napadaju civilne i medicinske ciljeve.

Epicentar krize

Činjenica da se nova ofenziva događa nakon potpune propasti ruskim i američkim posredništvom dogovorenog primirja također je važna. Stanka je možda poslužila vladinim snagama da se konsolidiraju, pojačaju i prikupe važne obavještajne podatke.

Vojna situacija na terenu je, međutim, složena. U prošlosti, uprkos ruskoj zračnoj podršci, vladine snage nisu imale moć za završni udarac. Pobunjeničke skupine uspijevale su dovući svježe snage u grad iz šire okolice i zadržati ih. Ne zna se hoće li im to poći za rukom i ovaj put.

Alep, sada epicentar sirijske krize, privukao je i može privući mnoge vanjske “igrače”.

Rusija je već upletena, sigurno iz zraka, a moglo bi se nagađati o njezinu potencijalu da se uključi u vojne akcije i na tlu.

Hezbolah i drugi proiranski borci također već podržavaju Bašarove snage, a Turska bi se mogla efektivnije uključiti na strani pobunjenika.

Propast primirja mogao bi potaknuti pobunjenike da potraže zaštitu među ekstremnijim islamističkim skupinama poput al-Kaide. Dakle, piše BBC, pozornica je postavljena, bitka bi mogla biti važna prekretnica za obje strane, prenosi Hina.

300 hiljada mrtvih

Dosadašnja slabost Asadovih snaga mogla bi značiti da jednostavno nemaju mišiće za konačno zauzimanje Alepa. A tada bi, upozoravaju britanski analitičari, rezultat mogao biti status quo s još većom razinom razaranja i smrti. A mrtvih je u gradu već bilo 300 hiljada. Oni koji su u njemu ostali žive u katastrofalnim uvjetima.

Taj grad koji je jedan od najstarijih naseljenih u svijetu, a nekoć je cvjetao i poznat po svojoj staroj citadeli upisan je na UNESCO-ov popis zaštićene svjetske baštine, danas je pustoš.