Švedski epidemiolog: Zatvaranje granica je smiješno, evo zašto je važno da škole rade

Čitav svijet suočava se s neviđenim mjerama u borbi protiv novog koronavirusa. Zatvorene su državne granice, ne rade škole, vrtići, restorani, kafići… Jedna zemlja čitavo to vrijeme ima znatno relaksiraniju strategiju. Riječ je, dakako, o Švedskoj koja se protiv globalne epidemije bori drugačije od ostalih.

Mediji diljem svijeta puni su tako fotografija i snimki Šveđana kako opušteno šetaju gradskim ulicama, škole su mjesta okupljanja đaka, a zemlja nije uvela nikakve obvezujuće mjere izolacije. Umjesto toga, starijima su savjetovali da održavaju socijalnu distancu, zaposlenima je preporučen rad od kuće, a zatraženo je i da se odgode sva putovanja koja nisu nužna.

Liberalna strategija

Takav pristup izazvao je velike kritike u dijelu javnosti, među kojima su i 22 uticajna znanstvenika koji su u švedskim novinama Dagens Nyheter objavili otvoreno pismo, tvrdeći da su švedske javnozdravstvene vlasti potpuno zakazale. Traže da političari hitno uvedu strože mjere, dodajući da je stopa smrtnosti od koronavirusa u švedskim domovima penzionera drastično veća od one u ostalim nordijskim zemljama – u Švedskoj je mrtvih 131 na milion ljudi, dok ih je u Danskoj 55, a u Finskoj svega 14.

Iza ovako liberalne strategije stoji epidemiolog Anders Tegnell iz švedske javnozdravstvene agencije. Časopisu Nature objasnio je zašto je mjere ovako postavio.

– Mislim da se naš pristup precjenjuje diljem svijeta. Pokušavamo zadržati krivulju rasta bolesti, u suprotnom bi naš cijeli zdravstveni sustav mogao kolabirati. Ovo nije bolest koju je moguće zaustaviti, barem ne prije nego što razvijemo učinkovito cjepivo. Moramo pronaći dugoročno rješenje. Mi stvari radimo drugačije. Švedski zakoni o zaraznim bolestima baziraju se na dobrovoljnoj osnovi i individualnoj odgovornosti. Građani imaju odgovornost ne širiti zarazu. To je osnova s koje smo krenuli, jer prema postojećim zakonima nemamo osnove zatvarati gradove. Karantena se može odrediti na manjim područjima poput škola ili hotela, ali ne možemo zatvoriti čitava geografska područja – rekao je.

Tegnell objašnjava kako dugotrajne karantene, po njegovom mišljenju, historijski gledano nemaju nikakve rezultate.

– Zatvaranje granica je smiješno jer je COVID-19 u svakoj europskoj zemlji. Važnije je nadzirati kretanje unutar Švedske. Kao društvo, radije smo odabrali kontinuirano podsjećati ljude da se pridržavaju zaštitnih mjera. Potpuno zatvaranje bilo bi kontraproduktivno – dodao je.

Otkrio je da se 15 zaposlenika agencije sastaje svakog jutra te debatiraju o mogućnosti postrožavanja ili ublažavanja donesenih mjera. Glavna rasprava trenutno se vodi oko mjera u domovima za starije, gdje se nalaze najrizičnije skupine stanovništva. Novinar časopisa Nature priupitao je Tegnella vjeruje li da ovako liberalan pristup može uzrokovati rizik za stanovništvo.

Očuvanje psihičkog zdravlja

– Ne vjerujem da je to slučaj. Agencija svakodnevno motri stanje. Imali smo porast broja oboljelih u domovima, ali to nije dramatično. Ulazimo u stanje epidemije gdje ćemo vidjeti rast broja oboljelih, ali tako je u čitavoj Europi. Škole će ostati otvorene. Zatvaranje škola u ovom trenutku ne bi imalo smisla. Zatvaranje škola razumno je samo u početku epidemije. Za tjelesno i psihičko zdravlje važnije je da škole ostanu otvorene nego što bismo ostvarili koristi njihovim zatvaranjem – rekao je epidemiolog.

Upitan da li smatra da su asimptomatski nositelji zaraze problematični, odgovorio je:

– Postoji mogućnost da su oni zarazni, što sugeriraju i neke nedavne studije. No, broj ljudi koje oni zaraze vjerojatno je prilično malen u usporedbi s osobama koje pokazuju simptome. U normalnoj distribuciji zaraze oni su na margini, dok većina otpada na ljude sa simptomima na koje dosita treba paziti.

Na pitanje da li smatra da je švedski pristup uspješan, oprezno je odgovorio.

– To je vrlo teško znati. Prerano je za to. Svaka zemlja treba postići “imunitet krda” na ovaj ili onaj način, a mi ćemo do njega stići drugačijim putem. Ima dosta signala koji pokazuju da možemo razmišljati o imunitetu krda, pogotovo zato što je na globalnoj razini zabilježeno iznimno malo ponovnih slučajeva zaraze. No, koliko će dugo trajati imunitet krda, to ne možemo znati.

Postoje i gori scenariji

Tegnell je priznao da je njegov tim podcijenio situaciju u domovima za starije i kaže da su to trebali detaljnije kontrolisati. No, tvrdi da je zato državni zdravstveni sustav pod neuobičajenim pritiskom vrlo dobro reagirao.

Sve u svemu, kaže da je njihovom strategijom – zadovoljan.

– Znamo da je Covid-19 vrlo opasan za starije ljude, što je naravno loše. No, ako se gleda kakvih je pandemija bilo, postoje puno gori scenariji od ovog. Većina problema koje sada imamo nisu nastali zbog bolesti, nego zbog mjera koje u nekim okruženjima nisu dobro primijenjene.

Nadalje, podaci pokazuju da je epidemija gripe ove zime bila znatno smanjenog opsega, što pokazuje da pranje ruku i socijalno distanciranje djeluju. A uz pomoć Googlea vidjeli smo i da se kretanje Šveđana dramatično smanjilo. Naša strategija bazirana na dobrovoljnom pristupu rezultirala je željenim efektom, zaključio je.