Stoltenberg: NATO i EU da zajedno urade više na Zapadnom Balkanu

Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg je u obraćanju na 54. Međunarodnoj konferenciji o sigurnosti u Minhenu istakao da NATO i Evropska unija (EU) zajedno mogu i trebaju učiniti više u regionu Zapadnog Balkana, javlja Anadolu Agency (AA).

“Bojim se da smo možda previše fokusirani na Siriju, Irak, Afganistan i druge probleme, što je značajno. Ali, mi zaboravljamo naše najbliže susjedstvo – Zapadni Balkan, gdje trebamo biti fokusirani, jer postoji neki razvoj događaja koji ide u pogrešnom smjeru”, kazao je Stoltenberg, pozdravljajući jačanje partnerstva sa Srbijom.

“Pozdravljam što i EU na tome radi. Zapadni Balkan je apsolutno regija gdje, zajedno sa EU-om, moramo učiniti više”, rekao je Stoltenberg.

Govoreći o aktivnostima snaga NATO-a u svijetu, istakao je će se Alijansa angažovati u pružanju obuke iračkim snagama sigurnosti.

“Osjećamo odgovornost po pitanju uspostave sigurnosti u zemljama koje graniče s NATO-om”, kazao je Stoltenberg.

Naglasio je da je NATO u prošlosti proveo velike vojne misije poput one u Afganistanu, dodajući da će se sada posvetiti obuci lokalnih struktura.

Dotakao se i nuklearnog programa Sjeverne Koreje, napominjući da je važno izvršiti snažan pritisak na vlasti te zemlje.

“Rakete Pyongyanga imaju raspon do zemalja NATO-a. Zato je potrebno povećati pritisak na Sjevernu Koreju”, rekao je Stoltenberg.

Upozorio je također kako Evropska unija sama ne može zaštititi Evropu, naprimjer od nuklearne prijetnje Sjeverne Koreje.

“Svaka prilika nosi određeni rizik. Realno gledajući, EU sama ne može zaštititi Evropu”, rekao je generalni sekretar NATO-a.

U obraćanju je susrete zvaničnika Turske i Sjedinjenih Američkih Država (SAD) ocijenio “pozitivnima”, izrazivši zadovoljstvo posjetom američkog državnog sekretar Rex Tillersona Turskoj.

Podsjetio je da se SAD i Turska već dugo zajedno bore protiv terorističke organizacije ISIS.

Naglasio je da Turska, zahvaljujući vojnoj infrastrukturi, aerodromima i vojnim bazama, igra važnu ulogu u borbi protiv ove terorističke organizacije.

Podsjetimo, Konferenciji prisustvuje 30 šefova država i vlada, a teme se odnose na rasprave o glavnim međunarodnim sigurnosnim izazovima i fokusirane su i na prijetnje po međunarodni liberalni poredak, konflikte na Bliskom istoku i kontrolu naoružanja s akcentom na nuklearni program Sjeverne Koreje.

Konferencija o sigurnosti u Minhenu je prvi put održana 1962. godine.