Vremenska prognoza Stanje na putevima Kursna lista

dan nakon napada

Stiže odgovor NATO-a na ruski pokolj, osveta Kijeva već je počela

napad rusije na ukrajinu
FOTO: Screenshot/X/Jutarnji list

Rusija je brutalni napad na ukrajinske gradove tempirala prije summita država članica NATO-a. To bi im se moglo obiti o glavu

Od početka ruske invazije u Ukrajini, koja sad traje već gotovo dvije i po godine, građani Kijeva i drugih ukrajinskih gradova gotovo su navikli na nemilosrdne napade dronovima i projektilima.

Pa ipak, ponedjeljak 8. jula 2024. jedan od je od najcrnjih dana rata za Ukrajinu – u valu projektila kojim je ciljano više ukrajinskih gradova ubijena je 41 osoba, a njih je 166 ranjeno, piše BBC. Da stvar bude gora, jedan od projektila pogodio je i dječju bolnicu Ohmadit u Kijevu, prilikom čega su ubijene dvije osobe. Spasioci u utorak u ruševinama i dalje traže preživjele.

Prema navodima Ukrajinaca, radi se o direktnom pogotku ruskog krstarećeg projektila Kh-101 u bolnicu, a ne o ostacima projektila koji je ispalila ukrajinska protuzračna obrana, kao što tvrdi Rusija.

Zelenski bijesno regovao

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski bijesno je reagirao na ovaj “brutalni napad” te nije propustio priliku da ruskog predsjednika Vladimira Putina još jednom nazove “prokletim zločincem” (podsjetimo, i Međunarodni krivični sud izdao je potjernicu za Putinom zbog optužbi za počinjenje ratnih zločina u Ukrajini).

– Osvetit ćemo se za ovaj napad, najavio je jučer Zelenski.

Ruski napad na Ukrajinu izazvao je niz osuda svjetskih lidera, među njima i američkog predsjednika Joea Bidena i britanskog premijera Keira Starmera, a hoće li se te osude preliti u novu konkretnu pomoć Ukrajini vidjet ćemo već danas na summita država članica NATO pakta koji se održava u Washingtonu.

Na samitu će biti i Zelenski koji nastoji osigurati isporuku dodatnih baterija PZO sistema Patriot, a kojima bi Ukrajina ojačala svoju protuzračnu odbranu, što u zaštiti najvećih gradova, što u pomoći i bliže prvoj liniji fronte na kojoj ruski borbeni avioni gotovo nesmetano vodećim bombama uništavaju ukrajinske položaje.

Dosad dostavljene tri baterije Patriota

Ukrajini su dosad, prema dostupnim podacima, dostavljene tri baterije Patriota, od kojih su dvije donirali Nijemci, a jednu Amerikanci. Još pet lansera donirali su i Nizozemci, a SAD i Njemačka su obećali po još jednu bateriju svaki. Navodno bi još jedan kompletni sistem mogli poslati i Nizozemci. Potencijalno najveća donacija bila bi pak ona Izraela s kojim Washington pregovara o tome da pošalje 8 baterija Patriota PAC-2, ali konkretnih obećanja tu zasad nema.

– Želio bih čuti od naših partnera veću čvrstinu i snažniji odgovor na udarac koji je Rusija još jednom zadala, rekao je Zelenski tokom zaustavljanja u Poljskoj prije odlaska u Washington.

Izbori li se za nove donacije oružja bit će najveća pobjeda koju će ukrajinski čelnik dobiti dok se njegove snage bore da se održe dvije i po godine nakon ruske invazije.

Ne iznoseći pojedinosti američki predsjednik Biden je obećao u ponedjeljak da će sa saveznicima u NATO-u objaviti “nove mjere za jačanje ukrajinske protuzračne odbrane kako bi zaštitila svoje gradove i civile od ruskih napada”.

Nazvati put Kijeva prema eventualnom članstvu “nepovratnim”

Zabrinute zbog približavanja NATO-a ratu s Rusijom, Sjedinjene Države i Njemačka prekinule su svaki razgovor o jasnom pozivu Ukrajini da se pridruži njihovom savezu. Umjesto toga diplomati kažu da razmišljaju nazvati put Kijeva prema eventualnom članstvu “nepovratnim” u deklaraciji sa samita, i napisati da je zemlja na “mostu” za pridruživanje.

Prevladava nada da će ohrabrenje zajedno s obećanjima o opskrbi oružjem biti dovoljno da se izbjegne stvaranje još jednog diplomatskog problema sa Zelenskim nakon što se javno obrušio na nevoljkost NATO-a glede članstva na prošlogodišnjem samitu.

S jednim okom na priličnoj izvjesnoj pobjedi Donalda Trumpa na američkim izborima (ako se ne dogodi nešto nepredviđeno, poput toga da se Biden povuče iz utrke i zamijeni ga neko s većim šansama za osvajanje Bijele kuće) članice NATO-a obećat će da će nastaviti podupirati Ukrajinu stopom kojom su to činile do sada. Konkretno, za 2025. godinu Kijevu bi se obećalo vojnu pomoć u iznosu od 40 milijardi eura, navodi se.

Također će se složiti da Savez preuzme od američke vojske veću kontrolu nad koordinacijom isporuka oružja Ukrajini u pokušaju da se pomogne u zaštiti opskrbe od bilo kakvih promjena u Washingtonu.

U pokušaju da pošalje jasnu poruku da evropski saveznici čine više kako bi ojačali napore u odbrani, NATO će objaviti i povećanu potrošnju širom saveza. Ove godine 23 od 32 članice saveza trebale bi ispuniti NATO-ov cilj trošenja dva posto bruto domaćeg proizvoda na svoje vojske u odnosu na samo tri države prije deset godina, što je uvijek stvaralo tenzije između SAD-a i njegovih evropskih saveznika.