Stiže novi val izbjeglica: Šta na proljeće očekuje zemlje na balkanskoj ruti?

Voz sa nešto više od 400 izbjeglica stigao je u noći sa srijede na četvrtak u Dobovu u Sloveniji iz pravca Hrvatske. Smješteni su u obližnji prihvatni centar odakle će u grupama biti prevezeni do graničnog prelaza sa Austrijom Šentilj.

Prva je to grupa izbjeglica iz ratom zahvaćenih zemalja Bliskog istoka koje su nakon nekoliko dana pauze propuštene balkanskom izbjegličkom rutom, nakon što su prošli proces registracije na makedonsko-grčkoj granici, provjere u Šidu u Srbiji, potom u Hrvatskoj, i doputovali u Sloveniju, javlja Anadolu Agency (AA).

Izbjeglički pritisak ne jenjava

Istovremeno, na grčkoj granici prema Makedoniji, na prelazak čeka nekoliko hiljada izbjeglica uglavnom iz Sirije, Iraka i Afganistana.

Migracijski pritisak na evropske zemlje, a time i na zemlje Zapadnog Balkana kroz koje prolaze, ne jenjava. Pokušaji usklađenog pristupa prema izbjeglicama koje prolaze na putu ka zapadnoevropskim državama rezultirali su nedavnim potpisivanjem sporazuma između čelnika policija pet zemalja na balkanskoj ruti čija je primjena počela ove sedmice.

Šefovi policija Hrvatske, Srbije, Slovenije, Makedonije i Austrije dogovorili su sporazumom uvođenje zajedničke registracije izbjeglica na grčko-makedonskoj granici i organizovanju njihovog prevoza do Austrije. Kroz taj proces biće obavljena identifikacija i uzeti biometrijski podaci migranata, kako bi se odredilo da li dolaze iz zemalja u kojima im je život ugrožen, poput Sirije, Iraka i Afganistana. Njima se neće odmah na grčko-makedonskoj granici davati status tražilaca azila, već će to biti učinjeno u Austriji ili u nekoj drugoj zemlji u koju su krenuli.

Primjena sporazuma, koji je uslijedio nakon što je Austrija uvela dnevne kvote ulaska izbjeglica i ograničila prijem zahtjeva za azil, na makedonsko-grčkoj granici dovela je do usporavanja protoka izbjeglica balkanskom rutom, ali i uzrokovala gomilanje velikog broja ljudi u Grčkoj, koji dolaze uglavnom iz Turske, i nastavljaju ka makedonskoj granici. Za prolazak migranata je uvjet da dolaze iz Sirije ili Iraka te da traže azil u Njemačkoj ili Austriji.

U Makedoniji, gdje počinje proces profilacije migranata prema sporazumu pet zemalja na balkanskoj ruti, smatraju kako će eventualne restriktivne mjere na sjeveru ove rute sigurno uticati na situaciju i protok migranata iz Grčke preko Makedonije i dalje.

Nastavak vala na proljeće

“Pomno pratimo izjave iz Austrije, Slovenije i Hrvatske. S druge strane, imamo saznanja da će Vlada Makedonije, čim dođe do promjena na sjevernoj granici, odmah zatvoriti južnu i to je stav makedonske Vlade od početka izbjegličke krize”, istakao je predstavnik UNHCR-a u Makedoniji Mohamed Arif.

On smatra da će se izbjeglički val nastaviti i na proljeće i ljeto ukoliko ne dođe do okončanja sukoba u zemljama Bliskog istoka.

“Naravno, proljeće dolazi, doći će i ljeto, i to je jedan od faktora koji utiču na to da li će biti još ljudi. Međutim, činjenica da sukobi ne jenjavaju ni u Siriji, ni u Iraku, niti u Afganistanu, znači da će se izbjeglički val nastaviti”,, kazao je predstavnik UNHCR-a u Makedoniji.

U ovoj zemlji postoje dva prihvatna centra za izbjeglice, na južnoj i na sjevernoj granici, koji kao i oni u Hrvatskoj i Sloveniji, služe samo za tranzit.

“Oni tamo mogu provesti 6-12 sati, maksimalno do 18 sati, i imaju dobre uslove. Kapacitet za smještaj izbjeglica je oko 2.000, u prihvatnom centru Vinojug 1.500 i u Tabanovcima 500”, istakao je Arif.

On je dodao da su Vlada i građani Makedonije ograničenim sredstvima kojima raspolažu i uz pomoć UNHCR-a, UNICEF-a i drugih UN-ovih te nevladinih organizacija u zemlji pružili pomoć za više od 700.000 izbjeglica koje su prošle kroz zemlju.

Prema podacima Ministarstva vanjskih poslova Makedonije, ta zemlja neće niti želi zatvoriti granice za izbjeglice. Ministarstvo je najavilo da će Makedonija nastaviti podržavati sveobuhvatno rješenje za izbjegličku krizu. Vlasti Makedonije u ponedjeljak su saopćile kako su od početka izbjegličke krize potrošili više od 10 miliona eura, a da obećana sredstva od strane EU još nisu dobili.

U susjednoj Srbiji nadaju se da će potpisani sporazum osigurati lakšu proceduru prolaska izbjeglica kroz zemlje na balkanskoj ruti.

“Važno je da se ustanovi jedinstvena politika, jer sada u Srbiji imamo situaciju da imamo jedan broj ljudi koji, recimo, prevodioci na Hrvatskoj granici nisu pustili, jer su oni procenili da oni nisu Avganistanci ili Sirijci, što svakako nije dobra praksa, jer ne možemo da se složimo sa tim da prevodioci mogu da određuju ko jeste Avganistanac ili Sirijac, a ko ne, tako da ova jedinstvena isprava, koja treba da zaživi, će da reši tu situaciju”, smatra državni sekretar Ministarstva za rad, boračka i socijalna pitanja u Vladi Srbije Nenad Ivanišević.

Nijedna zemlja ne smije zabraniti prolazak

Dodao je da ako je bilo ko od izbjeglica dokazao svoje porijeklo i dolazi iz zemlje zahvaćene ratom te ako ima svu potrebnu dokumentaciju, nijedna zemlja ne bi smjela unilateralno donijeti odluku da ta osoba ne može proći kroz njenu teritoriju, odnosno da ne dođe do Austrije, Njemačke ili neke druge zemlje u koju je krenula.

“Naša očekivanja su da ćemo posle osam meseci napokon imati jedinstvenu evropsku odluku po tom pitanju, što bi značilo da u Srbiji ne bi trebalo da bude dužeg zadržavanja izbeglica, kao što ih nije bilo ni do sada. Ako zaživi taj jedinstveni način profilisanja, mislim da ne bi trebalo da se dešavaju onakve scene kakve smo imali prilikom zatvaranja jedne, druge ili treće granice”, naveo je Ivanišević.

Ukoliko Evropa nastavi sa politikom otvorenih granica, da migranti mogu da dolaze u neograničenom broju, i Srbija svakako očekuje povećanje njihovog broja, jer je i prošlog proljeća migracija krenula velikim intenzitetom od dana kada se ta politika obznanila, napomenuo je Ivanišević i dodao: “Ali, sve zavisi od odluka Austrije, Njemačke, o broju ljudi koje mogu i žele da prime ove godine, od čega će verovatno zavisiti i priliv tih ljudi”.

Izbjeglice iz Srbije dalje nastavljaju put prema Hrvatskoj. Privremeni izbjeglički centri u Slavonskom Brodu u Hrvatskoj i oni u Sloveniji prethodnih dana bili su skoro prazni.

“Od početka migracijske krize, kroz Hrvatsku je prošlo više od 650.000 migranata. U zadnje vrijeme, priljev migranata je nešto smanjen. Vrlo je teško sada decidirano spominjati da li je riječ o vremenskim uvjetima ili su u pitanju neki drugi razlozi. Tjedan dana prije, priljev migranata je bio od 2.500 do 3.000 dnevno. Centar je kapaciteta oko 4.000 migranata. Preporučen je za boravak 24 sata, međutim, migranti se ne zadržavaju duže od tri sata”, kazala je u utorak Kata Nujić, glasnogovornica Policijske uprave Brodsko-posavske, za vrijeme boravka ekipe Anadolu Agency u Zimskom tranzitnom centru u Slavonskom Brodu u Hrvatskoj, koji je počeo sa radom 3. novembra prošle godine i kroz koji je od tada prošlo 350 hiljada migranata.

Od Šida do Dobove vozom

U skladu sa protokolom između Srbije i Hrvatske, migrante se u Srbiji upućuje na željezničku stanicu u Šid odakle se vozom transportuju do centra u Slavonskom Brodu u Hrvatskoj gdje se radi registracija, a potom migranti nastavljaju put prema Dobovi u Sloveniji.

“U svakom vlaku je i policijsko osiguranje. Ovaj centar je pod vrlo visokom razinom sigurnosti, dakle od samog ulaska u centar i kompletan centar je pod video nadzorom. Migranti se ovdje zadržavaju onoliko koliko je potrebno da prođe postupak registracije, odnosno da im se podijeli sve ono što je neophodno u hrani i odjeći, a to je oko tri sata”, naglasila je Nujić.

U centru je angažovano oko 500 osoba na radu sa migrantima. Kažu kako bi bilo kakva procjena o novom valu migranata na proljeće bila ravna spekulaciji.

Slažu se s ovom ocjenom i u Ministarstvu unutrašnjih poslova Slovenije.

“Činjenica je da se pitanje pojačanih migracijskih pritisaka ne može riješiti bez zajedničkog pristupa EU i usklađene saradnje svih država na migrantskoj ruti. Toga smo sada već svjesni svi i počeli smo još efikasnije sarađivati sa ciljem da se migracijski pritisak na Evropu reducira. Naravno, neophodno je da svi migranti koji imaju pravo na međunarodnu zaštitu i čiji životi su u njihovim izvornim država ugroženi zaštite te budu primljeni u EU. Međutim u migracijski val se pomiješao i veliki broj ekonomskih migranata, odnosno migranata koji imaju alternativne motive dolaska u EU, kao što su studij, zaposlenje i slično. Stoga je neophodno da se ti migranti što prije identifikuju i izdvoje iz migracijskog vala, ukoliko želimo ovoj prvoj grupi migranata, kojima je istinski ugrožen život u domovini, omogućiti da stignu do EU”, poručili su iz slovenskog MUP-a.

Nadaju se kako će se uz dosadašnje mjere i usklađenim pristupom svih država u sljedećim mjesecima uspjeti postići da se migrantski val reducira, a da ipak svim migrantima koji imaju pravo na međunarodnu zaštitu uspiju omogućiti dolazak u EU.

Marko Buono, koordinator UNHCR-a iz Italije, je kazao da su njihovo prisustvo u Hrvatskoj povećali nakon velikog izbjegličkog vala u septembru prošle godine. Prvo su, prema njegovim riječima, bili u Bapskoj i Opatovcu, a nakon toga su došli u Prihvatni centar u Slavonski Brod.

“Naše aktivnosti se uglavnom zasnivaju na zaštiti ovih ljudi i pružanju podrške vladi u organizaciji prihvata izbjeglica”, pojasnio je Buono.

Govoreći o najavama da će, ukoliko ne dođe do primirja na Bliskom istoku, doći do novog vala izbjeglica, Buono je istakao da niko zapravo ne zna šta će se dogoditi u narednim mjesecima. Međutim, njihova zadaća je da budu u pripravnosti i spremni ukoliko do toga i dođe.

Pripreme u BiH, Crnoj Gori i Kosovu

Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Kosovo, iako nisu dio dosadašnje balkanske rute kretanja izbjeglica i migranata, pomno prate situaciju, i kako tvrde njihove vlasti, spremaju se za evenutalnu promjenu ili proširenje sadašnje rute.

Bh. vlasti tvrde kako za sada nema naznaka da bi izbjeglice koje se kreću dobro organizovanom i kontrolisanom balkanskom rutom mogle početi prelaziti granicu BiH.

Vijeće ministara BiH oformilo je Koordinaciono tijelo za pitanja migracija koje od 29. septembra funkcioniše kao operativni štab. Entitetski predstavnici zaduženi za oblasti migracija, od viza, azila, granične policije do iseljeništva, od tada rade koordinisano i prate situaciju u zemljama okruženja, kazala je pomoćnica ministra sigurnosti BiH za migracije Murveta Džaferović.

Ona tvrdi kako BiH trenutno ima dovoljno kapaciteta za određen broj izbjeglica, a ukoliko bi došlo do masovnog priliva smještaj bi se rješavao stavljanjem u funkciju pet kasarni koje spadaju u tzv. neperspektivnu vojnu imovinu.

“Trenutno imamo 150 mjesta za tražitelje azila, on se može brzo povećati za 150 mjesta. Za izbjeglice imamo 250 mjesta i može se uvećati za 100 mjesta. Azilantski centar se nalazi u Delijašu i on zadovoljava sve standarde, readmisioni centar i centar za izbjeglice nalaze se u Salakovcu, dok je migracioni centar u Istočnom Sarajevu. Činjenica je da bi za pomenute kasarne trebala značajna finansijska sredstva, postoje definisane lokacije ,ali sada ulagati u takve objekte nije racionalno”, istakla je Džaferović.

Prema saznanjima bh. vlasti, ruta Grčka – Makedonija – Srbija – Hrvatska – Slovenija – Austrija je dobro organizovana i kontrolisana i nema osnova da će doći do njene promjene.

“Prema našm saznanjima, ova ruta neće ići preko BiH, jer nije realno i nema osnova da bi se mijenjala. Mislim da nas eventualna ruta ne bi nespremne dočekala. Činjenica je da BiH ima finansijkih problema kao i zemlje regiona, trebaju sredstva, ali što se tiče procesa upravljanja situacijom, mislim da je BiH spremna”, naglasila je Džaferović.

Jedna od opasnosti na koje BiH obraća posebnu pažnju jesu ilegalne migracije nastale nakon postavljanja “fizičkih barijera”, odnosno zatvaranja granica nekih evropskih zemalja.

“Zato mi prioritetno želimo jačati graničnu policiju. Sve vrijeme slijedimo politiku zemalja Evropske unije i zemalja regiona. Kako se one budu ponašale, i mi ćemo se tako ponašati”, zaključila je Džaferović.

I nadležne službe Crne Gore tvrde kako su spremne za eventualni priliv izbjeglica. U blizini graničnog prelaza Božaj, koji vodi iz pravca Crne Gore prema Albaniji, u mjestu Nikine Uvale, uređen je prostor na kojem će u slučaju većeg priliva izbjeglica u Crnu Goru biti sagrađeno šatorsko naselje.

Centar za tražioce azila ima 80 mjesta, prihvatilište za strance ima 50 mjesta i JU “Ljubović” 25 mjesta, što čini 155 raspoloživih mjesta. Iz Vlade Crne Gore je ranije saopšteno da će se adaptiranjem objekata policije Krenza kod Podgorice i Zoganje kod Ulcinja dobiti oko 500 mjesta.

“U navedenim smještajnim objektima, bilo bi obezbijeđeno oko 650 mjesta. Takođe, formirala bi se šatorska naselja od 1.000 mjesta na različitim lokacijama shodno procjeni situacije. Imajući u vidu dosadašnja kretanja izbjeglica i migranata, može se očekivati da bi najveći broj lica u Crnu Goru došao iz pravca Albanije, Kosova i Srbije, u rejonu graničnih prelaza Božaj, Kula, Sukobin, Dobrakovo, Jabuka, Dračenovac”, ocijenila je crnogorska Vlada u informaciji o izbjegličkom valu.

Slobodan Raščanin iz UNHCR-a kazao je da se u periodu od 2011. do 2015. broj tražilaca azila u Crnoj Gori kretao i do nekoliko hiljada na godišnjem nivou, po čemu je bila u vrhu zemalja regiona po broju tražilaca azila u odnosu na broj stanovnika.

“U periodu od januara do juna 2015., preko 1.500 ljudi podnijelo je zahtjev za azil u Crnoj Gori. Međutim, od jula 2015. godine, kada je BJR Makedonija izmijenila svoj Zakon o azilu, uspostavljena je ruta preko Makedonije i Srbije, zbog čega su brojke sa kojima se srećemo u Crnoj Gori značajno manje u odnosu na prethodni period”, rekla je Raščanin.

Marokanci najčešći tražitelji azila u Crnoj Gori

U januaru ove godine je ukupno 58 osoba zatražilo azil u Crnoj Gori.

“U najvećem broju radilo se o licima iz Maroka, koja su, kao i većina ostalih, u Crnu Goru došla preko Albanije, nakon određenog vremena provedenog u Grčkoj, dok su u značajno manjem broju azil tražila lica iz Somalije, Ukrajine, Palestine… Iz zemalja koje su pogođene ratnim sukobima i iz kojih dolazi najviše izbjeglica, poput Sirije, Afganistana i Iraka, u proteklih par mjeseci bilo je tek nekoliko osoba koji su zatražile azil u Crnoj Gori”, kazao je Raščanin.

Većina tražilaca azila napušta Crnu Goru ubrzo nakon podnošenja formalnog zahtjeva za azil.

Valon Krasniqi, direktor Direktorijata za džavljanstvo, azil i migracije pri Ministarstvu unutrašnjih poslova Kosova kaže da nizak nivo ekonomskog razvoja čini Kosovo neatraktivnim za tražioce azila.

Ipak, kao i druge zemlje regiona, Kosovo bi moglo biti zemlja tranzita izbeglicama, a u prilog tome govori podatak da je Kosovo prošle godine imalo 70 tražilaca azila, većinom iz Sirije, koji nisu izrazili interesovanje da ostanu na Kosovu.

I Kosovo je počelo pripreme za slučaj dolaska većeg broja migranata i krajem prošle godine je izgrađen plan reagovanja koji predviđa korake koje treba da preduzmu institucije, kao i budžetske troškove.

Grčka – Albanija – Crna Gora kao nova ruta

“Identifikovali smo i određen broj objekata, koji bi pored Centra za azil, koji ima ograničen kapacitet za 100 ljudi, bili prikladni za smještaj izbeglica”, kazao je Krasniqi.

Vlasti prate situaciju, jer ukoliko bi došlo do zatvaranja granica nekih zemalja, dodaje Krasniqi, talas izbeglica bi mogao doći i do Kosova.

“Ipak, zbog geografskog položaja verujemo da bi Kosovo posljednje bilo pogođeno talasom izbjeglica, jer i da se promijeni aktuelna ruta, postoje šanse da oni krenu primorskom linijom od Grčke ka Albaniji, pa preko Crne Gore i drugih zemalja”, kazao je zvaničnik MUP-a Kosova.

Ove godine je, napominje Krasniqi, azil na Kosovu zatražilo 14 osoba, uglavnom iz Sirije, ali ih je trenutno samo četvoro u Centru za azilante u Maguri, nedaleko od Prištine. On podseća da je zamenik premijera Hashim Thaci izjavio da Kosovo može da primi oko 500 izbeglica i da im omogući integraciju u društvo, ali to je za slučaj dogovornog prijema izbjeglica, dok bi u slučaju da izbjeglice u velikom broju dođu same, bio aktiviran pripremljeni plan reagovanja.