Šta stoji u prijedlogu EU o Kosovu koji je Vučić prihvatio, a Kurti glatko odbio

Dijalog Beograda i Prištine prethodnih godina suštinski stoji u mjestu, iako je potpisano više sporazuma. Prije oko pola godine potpisan je i Aneks Sporazuma o putu normalizacije odnosa koji predviđa i sankcije u slučaju da se taj dokument ne poštuje – kako po proces pristupanja, tako i finansijske posljedice.

Ipak, pomaka nema. Nakon skoro pet sati od početka jučerašnjih razgovora u Briselu, srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić je izašao pred novinare i rekao da su pregovori završeni neuspješno. Vučić je ustvrdio da je Srbija prihvatila kompromisni prijedlog EU, ali ne i Albin Kurti, javlja Nova.rs.

A šta taj prijedlog previđa, pojasnio je na konferenciji za medije Josep Borrell, visoki predstavnik EU. Borrell je naveo da su dvije strane krenule sa suprotnih strana – Kurti je želio “političke aspekte normalizacije”, dok Srbija želi da počne sa uspostavljanjem ZSO prije nego što se angažuje na sprovođenju svojih obaveza.

Šta znači paralelan proces?

Borrell navodi da je EU zbog toga predložila ono što danas vidio kao jedini mogući kompromis – a to je da ta dva procesa krenu paralelno.

“Umjesto da prvo radimo na jednom, (ili) na drugom, hajde da radimo paralelno. Ovo je najbolji kompromis koji možemo da ponudimo. EU i šira međunarodna zajednica, uključujući naše američke partnere, vide ovo kao jedini realan način da implementacija može da funkcioniše. I jedni i drugi moraju imati garancije da će njihove akcije biti nagrađene kontra-akcijama druge strane. Ovo je način na koji tražimo ravnotežu u pregovorima”, rekao je Borrell.

Iako je Albin Kurti nakon sastanka izjavio da je jedini on došao sa prijedlogom na poslednjoj rundi dijaloga, zvaničnici EU nezvanično su to demantovali.

Izvori Radio Slobodna Evropa, rekli su da je stranama još u junu predstavljen predlog za redoslijed primjene sporazuma iz Ohrida, a da je Miroslav Lajčak imao sedam odvojenih rundi razgovora sa stranama o ovom prijedlogu. Sam dokument nosi datum 19. juli.

Šta piše u prijedlogu EU?

U ovom dokumentu se predviđa da proces primjene Sporazuma o putu ka normalizaciji odnosa počne za pokretanjem procesa pregovora o Statutu ZSO, nakon čega Srbija više ne bi insistirala na korišćenju fusnote ili učešću Misije Ujedinjenih nacija na Kosovu (UNMIK) u regionalnim forumima. Potom slijedi završetak pregovora o Statutu, a naredni korak bio bi da se strane neće miješati u unutrašnje stvari jedne druge te se uzdržavati od bilo kakvog oblika nasilja ili prijetnje nasiljem.

Prema prijedlogu EU, slijedilo bi uspostavljanje instrumenata samoupravljanja, praćeno ukidanjem struktura kojima upravlja Srbija na Kosovu i njihovom tranzicijom, prema potrebi, pod istim instrumentom.

Aleksandar Vučić ustvrdio je poslije sastanka da je jasno da Albin Kurti ne prihvata formiranje ZSO i pokušao da da svoje viđenje šta podrazumjeva kompromisni prijedlog EU.

“Sastanak je okončan. Kompromis je podrazumjevao da se prvo utvrdi da li je proces oko ZSO kredibilan pa da poslije vidimo koje su naše obaveze. Druga strana to nije prihvatila. Evropski prijedlog u stvari jeste da idemo u paralelnom smislu. Ukoliko bismo ustanovili da je proces formiranja ZSO kredibilan, paralelno bismo mi nastavili da radimo na onom što su naše obaveze“, tvrdi srbijanski predsjednik.

O prijedlogu EU govorio je i Albin Kurti. On je rekao da ne može da prihvati kompromis između njegovog prijedloga sa redoslijedom i uslovljavanja Srbije za formiranje Zajednice opština sa srpskom većinom.

Kurti je zahtjevao na “de fakto” priznanju Kosova kao prvom koraku u sprovođenju Sporazuma.

On ne spori da je formiranje ZSO stara obaveza i da je uvijek bila ključni element u procesu normalizacije, kao i da je ključno da pregovori o Statutu ZSO počnu bez odlaganja.

Prvo Deklaracija o nestalima i ZSO

Aneksom Sporazuma o putu normalizacije odnosa Beograda i Prištine praktično je utvrđen redoslijed koraka ka tom cilju. Kao prvi, bilo je predviđeno prihvatanje Deklaracije o nestalima, što se i dogodilo 2. maja, a potom i uspostavljanje “garancija za obezbjeđivanje odgovarajućeg nivoa samoupravljanja za srpsku zajednicu na Kosovu, u skladu sa relevantnim prethodnim sporazumima iz dijaloga koje je utvrdio EU posrednik”.

To se odnosilo na formiranje ZSO, u skladu sa Briselskim sporazumom, koji je u osnovi potpisan još 2013.

Ipak, Statuta Zajednice srpskih opština i dalje nema, a samim tim ni te asocijacije, koja je praktično i jedino što Srbi na Kosovu dobijaju sporazumom iz Brisela.

U posljednjoj tački Aneksa, odnosno Ohridskog sporazuma piše da su Kosovo i Srbija primili k znanju da svako nepoštovanje obaveza iz Sporazuma, Aneksa ili prethodnih sporazuma može imati direktne negativne posljedice po njihove procese pristupanja EU i po pitanju finansijske pomoći koju dobijaju od EU. Međutim, do sada nijedna strana nije sankcionisana.