Šta možemo naučiti od Kine: Kako su oni tako brzo prevazišli krizu?

Kako je Kina prevazišla epidemiju koronavirusa u tako kratkom vremenskom periodu? Covid-19 se prestao širiti u Kini, ali sada se brzo širi svijetom. Rasprostranjen je u gotovo 175 zemalja širom svijeta.

Kineske bolnice su prije samo nekoliko sedmica bile pretrpane pacijentima zaraženim novim koronavirusom, ali su to sad sve prazni kreveti. Ispitivanja eksperimentalnih lijekova susreću se s problemom nedovoljnog broja prihvatljivih pacijenata. A broj novih slučajeva prijavljenih svakog dana u velikom je padu posljednjih nekoliko sedmica, piše Science Magazine.

Ovo su samo neka od iznenađujućih zapažanja u izvještaju objavljenom 28. februara na osnovu opservacija misije koju su organiziovale Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i kineska vlada, a koja je omogućila da se 13 stranaca pridruže timu od 12 kineskih naučnika na turneji po pet gradova u Kini radi proučavanja studije o stanju epidemije Covid-19 i efikasnosti reakcije zemlje. Otkriće je iznenadilo nekoliko naučnika.

– Mislio sam da ne postoje mogućnost da su ti brojevi stvarni – kaže epidemiolog Tim Eckmanns sa Instituta Robert Koch, koji je bio dio misije.

Jedna od prvih mjera koje je Kina uradila je zabrana putovanja vozovima.

Razlog za to je taj što ima previše ljudi na vrlo malom prostoru, te su pod visokim rizikom za prijenos virusa, a Kina je potpuno zaustavila javni prijevoz u Wuhanu, što uključuje i transport vozovima.

Drugi bitan korak je bio uspostavljanje mnogobrojnih centara za mjerenje tjelesne temperature.

Centri za provjeru tjelesne temperature uspostavljeni su u velikom broju u Kini od izbijanja epidemije virusa SARS-a 2002. godine.

U tim centrima se provjerava tjelesna temperatura osoba, kao i simptomi, historija bolesti i historija putovanja i ko je sve bio u kontaktu sa potencijalno zaraženim. Obavlja se CT pregled pacijenta, što se smatra preliminarnim izvorom dijagnoze Covida-19.

Bruce Aylward je ljekar koji radi za WHO-u. On je rekao da svaka mašina potencijalno može obaviti 200 testova, a potrebno je 5 do 10 minuta za svaki osobu, dok u zapadnim zemljama to obično traje jedan do dva sata.

Kada se uoči neki sumnjiv slučaj uradi se laboratorijska dijagnostika sa PCR testom. Tokom vrhunca epidemije u Kini, milioni ljudi došli su u centre sa sezonskom gripom, kako bi potvrdili da li boluju od koronavirusa ili ne.

Aylwardu kaže da je 46.000 ljudi posjetilo svaki taj centar u jeku epidemije, a taj se broj sada smanjio na samo hiljadu.

Treći korak je bio da se omogući lagan i brz pristup centrima za testiranje na koronavirus. Ako se virus potvrdi kod neke osobe, pacijent se šalje u karantinski ili izolacioni centar za koronavirus. Testiranja na koronavirus su besplatna u Kini.

Četvrti bitan korak koji se pokazao ključnim za obuzdavanje širenja koronavirusa je brza izgradnja privremenih bolnica.

Kina je izgradila privremenu bolnicu sa kapacitetom od 1000 kreveta za samo 10 dana. Za 15 dana su završili bolnicu koja je imala kapacitet od 1.300 kreveta. Kina je u jednom trenutku izgradila više desetina takvih bolnica. Ovo nije prvi put da su Kinezi izgradili bolnice u vrlo kratkom roku. Godine 2000. tokom epidemije SARS-a, Kina je za sedmicu dana izgradila bolnicu u Pekingu.

Osim bolnica, Kina je druge zgrade pretvorila u privremene centre za bolesnike s koronavirusom. Aylward kaže da su centri za trening i stadioni u Kini pretvoreni u medicinske centre za jedan do tri dana.

Pored izgradnje novih bolnica, Kina je također povećala kapacitete postojećih. Otpuštali su pacijente za koje su procijenili da im nije više u toliko mjeri neophodan bolnički boravak i njihove su krevete prepustili pacijentima zaraženim Covidom-19.

Kina je također uspostavila opsežni nadzorni sistem nakon epidemije virusa SARS 2002. godine, koji je uključivao otkrivanje odnosa među ljudima, identificiranje onih koji su bili u kontaktu sa oboljelim osobama i njihovo zdravstveno stanje. Ova medicinska strategija pokazala se najboljim načinom za praćenje.

Još jedna od mjera je ta da su ljekari postali dostupni online za svoje pacijente kako bi se ljudi mogli internetom konsultovati o svojim zdravstvenim problemima.

– Odvažan pristup Kine kako bi obuzdali brzo širenje novih respiratornih patogena koji su promijenili kurs brzo eskalirajuće i smrtonosne epidemije. Ovaj pad u slučajevima Covida-19 diljem Kine je stvaran – navodi se u izvještaju.

Sada je pitanje da li svijet može naučiti išta od kineskog uspjeha i da li masovna izolacija i mjere elektronskog nadziranja koje su uvedene u Kini mogu uspjeti u drugim državama.

– Kada provedete 20, 30 godina u ovom polju pomislite ‘Zaista, to ćete pokušati i mislite da će uspjeti’. Ali činjenica je da je Kina spriječila zaraze na stotine hiljada ljudi zbog svojih agresivnih mjera – kazao je Bruce Aylward, kanadski epidemiolog pri WHO koji je na čelu međunarodnog tima i koji je obavijestio novinare o izvještaju Pekingu i Ženevi prošle sedmice.

– Ovaj izvještaj postavlja teška pitanja za sve zemlje koje trenutno razmatraju svoj odgovor na Covid-19 – kaže Steven Riley, epidemiolog na Imperial College Londonu.

– Zajednička misija bila je vrlo produktivna i dala je jedinstven uvid u kineske napore na sprečavanju širenja virusa unutar kontinentalne Kine i širom svijeta – dodaje Lawrence Gostin, naučnik sa svjetskog zdravstvenog prava na Univerzitetu Georgetown.

Pored toga, nije sigurno šta će virus, koji je nazvan SARS-CoV-2 uraditi u Kini kada država bude morala smanjiti neke od svojih najstrožih mjera i kad ponovo pokrene ekonomiju. Moguće je da će doći do povećanja broja zaraženih slučajeva, navodi Science Magazine.