Šta je pronađeno na kasetama Osame bin Ladena?

Od 1997. do 2001. godine Osama Bin Laden bio je u Kandharu u Afganistanu. Preko puta talibanskog ministarstva za vanjske poslove, gdje su se okupljale talibanske glavešine, pronađeno je oko 1.500 kaseta, kojima se služio sam vođa Al Qaede.

Kasete je pronašla lokalna obitelj dok je pregledavala što se nalazi u bivšem taboru Al Qaede, koje su zatim odnijeli u lokalnu prodavaonicu kaseta, nadajući se da je riječ o dotad zabranjivanoj pop muzici.

No jedan snimatelj koji je radio za zapadne medije vidio je o čemu je riječ i nagovorio prodavača da mu uruči kasete koje su na kraju doputovale do Massachusettsa, gdje su istražene u sklopu afganistanskog medijskog projekta na Williams koledžu.

[pull_quote_left]”Preplavio me nevjerovatan osjećaj”, prisjeća se Miller tog dana 2003. godine kad je primio dvije prašnjave kutije pune kaseta. “Nisam spavao tri dana, nego sam samo razmišljao što će mi sve trebati da pronađem smisao u svemu što ću čuti.”[/pull_quote_left]

Stručnjak za arapsku književnost i kulturu, Flagg Miller, dobio je zadatak da prouči o čemu se radi, pa su za njega uslijedili sati i sati slušanja ceremonija, propovijedi, pjesama i snimljenih intimnih razgovora. Miller je do danas ostao jedina osoba koja je u potpunosti preslušala cijelu kolekciju.

“Preplavio me nevjerovatan osjećaj”, prisjeća se Miller tog dana 2003. godine kad je primio dvije prašnjave kutije pune kaseta. “Nisam spavao tri dana, nego sam samo razmišljao što će mi sve trebati da pronađem smisao u svemu što ću čuti.”

Nakon više od decenije, Miller je napisao knjigu o svojim otkrićima nazvanu “The Audacious Ascetic”. Inače, pronađene kasete datiraju iz vremena od kasnih 1960-ih do 2001. godine, te se na njima nalazi više od 200 različitih govornika, među kojima je i sam Osama.

Prvi put se Bin Laden čuje na kaseti iz 1987. godine, na snimci koja bilježi bitku između afganistansko-arapskih mudžahedina i sovjetskih specijalnih jedinica.

Bin Laden je ostavio svoj dom u Saudijskoj Arabiji, gdje je odrastao u luksuzu, kako bi izgradio ime boreći se protiv nevjernih afganistanskih osvajača.

“Bin Laden je želio stvoriti sliku učinkovitog militanta, što nije bio lagan posao jer je dotad bio poznat tek kao kicoš koji je nosio dizajnerske pustinjske čizme “, kaže Miller i dodaje: “No bio je jako sofisticiran u pogledu samopromocije i audio kasete iz ove kolekcije pokazuju velik dio te priče, kako je građen mit”.

U kolekciji se nalaze i snimke Bin Ladenovih govora iz kasnih 1980-ih i ranih 1990-ih za publiku u Saudijskoj Arabiji i Jemenu.

“Ono što je fascinantno je na koji način je Bin Laden pričao o vrstama prijetnji arapskom poluotoku. On neprijateljem nije proglasio SAD, kao što mi često mislimo, nego su to, navodno, bili drugi muslimani”, kaže Miller.

Iako je s vremenom SAD postao glavna meta Al Qaede, u rane dane nema ni spomena tog dalekog neprijatelja. Nekoliko godina je Bin Laden bio puno zabrinutiji zbog onoga što je nazivao ‘nevjerom’ među muslimanima koji se nisu pridržavali strogog, doslovnog pridržavanja islama.

Audio kasete su bile savršen alat za Bin Ladenovu propagandu, pa nije nimalo čudno da je bio njihov obožavatelj. One su se mogle lako dijeliti i širiti, a oni koji su se bavili cenzurom su najmanje pozornosti obraćali na njih. Bile su jako popularne na Bliskom Istoku i u arapskom svijetu, gdje bi ih ljudi često slušali u većim skupinama, pri čemu su se formirale revolucionarne ideje.

Iako kolekcijom dominiraju propovijedi i govori, postoje i neke čudne stvari poput razgovora s duhim koji je preuzeo tijelo čovjeka i govorio kroz njega o političkim zavrzlamama, premda se Bin Laden navodno nije obazirao na takvo praznovjerje.

Postoje i snimke afganistansko-arapskih boraca za vrijeme doručka u kampu u kojem treniraju krajem 1980-ih. Ovdje je otkrivena prava ljudska priroda na prvoj liniji fronte, jer konverzacijom dominira žudnja za ‘poštenim obrokom’ i kulinarskim čarima poznatog kuhara iz Meke.

Postoje i sati i sati islamskih himni, pjesama u koje su uključene dramatične bitke i muzičke poruke za sve nadobudne mudžahedine, što je bilo ključno pri novačenju mladih snaga.

Nažalost, ako ste se nadali da je bilo zapadne pop muzike, moramo vas razočarati, iako se pojavio Gaston Ghrenassia, koji je obično nastupao kao Enrico Macias, alžirski Židov koji se prvo proslavio u Francuskoj, prije nego je postao poznat diljem svijeta 1960-ih i 1970-ih godina.

Još jedno neočekivano ime na kasetema je ono Mahatma Gandhija, kojeg je, kao inspiraciju, Bin Laden citirao u govoru u rujnu 1993. godine. To je ujedno i prvi govor iz kolekcije u kojem Bin Laden poziva svoje ljude da poduzmu akciju protiv SAD-a, i to bojkotirajući njihove proizvode, piše CNN

Tek je 1996., nekoliko dana nakon što je protjeran iz Sudana, počeo pozivati na rat protiv SAD-a. A ostalo je historija. Doduše, na kazetama nema ni spomena 11. septembra, na žalost mnogih, ali i sreću američkih teoretičara zavjere koji sumnjaju da je uopće bila riječ o napadima izvana.