Srbijanske vlasti traže bankovne podatke istraživačkih medija i organizacija za zaštitu ljudskih prava

Novinari i predstavnici civilnog društva u Srbiji optužili su vladu da pokušava ušutkati svoje kritičare nakon što je izašlo na vidjelo da je Uprava za sprečavanje pranja novca pri Ministarstvu finansija zatražila pristup bankovnim podacima za period od 1. januara 2019. za 20 pojedinaca i 37 nevladinih organizacija (NVO), uključujući i veliki broj istraživačkih medijskih kuća i istaknutih organizacija za zaštitu ljudskih prava.

Ovu je naredbu prva objavila televizijska kuća Newsmax Adria Srbija. Ona je navela potrebu “da se utvrdi da li nabrojane organizacije i pojedinci imaju ikakve veze sa finansiranjem terorizma ili pranjem novca”.

Na spisku se nalaze Balkanska istraživačka mreža (BIRN), Centar za istraživačko novinarstvo Srbije (CINS), Mreža za istraživanje kriminala i korupcije (KRIK), Novosadska novinarska škola, oba glavna novinarska udruženja u Srbiji i veliki broj organizacija za zaštitu prava, uključujući Građanske inicijative, YUCOM, Beogradski centar za bezbjednosnu politiku, Helsinški komitet za ljudska prava i Fond za humanitarno pravo (FHP).

Lista pojedinaca uključuje veliki broj uposlenika BIRN-a, direktora CINS-a Branka Čečena, direktora TV Newsmax Adria Srbije i bivšeg urednika BIRN-a Slobodana Georgieva i novinare Biljanu Stepanović i Vukašina Obradovića. Navodi se i ime opozicionog političara Vuka Jeremića.

Čečen je za TV Newsmax Adria Srbija izjavio da se vlada, pod rukovodstvom Srpske napredne stranke (SNS) predsjednika Aleksandra Vučića, “obračunava sa svojim kritičarima”.

“To je takvo traćenje, takvo glupo obračunavanje, korišćenje institucija i pravnog sistema ove zemlje za obračun sa političkim ili bilo kakvim kritičarima, da je to nešto nevjerovatno”, rekao je Čečen.

Željko Radovanović, šef Uprave za sprečavanje pranja novca, kazao je da oni jednostavno provode “redovne aktivnosti”.

‘Kriminalizovanje ljudi’

Organizacija Građanske inicijative, koja je formirana od strane antiratnih aktivista 1996. godine s ciljem promocije demokratskih vrijednosti i ljudskih prava, pozvala je vladu da “smjesta prestane zloupotrebljavati mehanizam za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma kako bi zastrašivala organizacije, medije i pojedince koji djeluju kao kontrolori vlade”.

Kako dalje navode, zakon dozvoljava vlastima da traže bankovne podatke samo ako sumnjaju da su pojedinac ili organizacija uključeni u pranje novca ili finansiranje terorizma.

“Suočavanje sa organizacijama i kritičkim medijima na ovakav način predstavlja zloupotrebu pravnih mehanizama i državnih sredstava”, navode oni.

Miloš Nikolić, šef Libertarijanskog kluba Libek, koji se takođe nalazi na ovom spisku, izrazio je iznenađenost, opisujući nevladin sektor u Srbiji kao jedan od najtransparentnijih u zemlji.

“Mnoge od tih organizacija dobijaju grantove na konkursima”, rekao je on za BIRN. “Oni ne mogu novac trošiti izvan opisanih aktivnosti; postoje ugovori koji regulišu ovaj odnos, često sa veoma preciznim budžetskim specifikacijama troškova.”

“Stvarno ne vidim kako organizacija poput Libeka ili srodne organizacije sa liste, koje djeluju u skladu sa zakonom, vode propisane finansijske knjige i imaju iza sebe godine dostignuća u oblasti obrazovnog i istraživačkog rada, mogu pobuditi sumnju o pranju novca i finansiranju terorizma.”

Georgiev, direktor TV Newsmax Adria Srbije, kazao je da je ovaj potez bio “način kriminalizacije ljudi”.

“Ljudi trebaju da shvate da to radi Uprava [za sprečavanje pranja novca] kada se istražuju kriminalci, tako da smo mi sada svi stavljeni u taj isti koš sa kriminalcima”, izjavio je on za regionalnu TV kuću N1.

“Vi na taj način kriminalizujete ljude, a ja se trudim da svojim radom otkrivam kriminal, da ukažemo gdje kriminal postoji”, rekao je on. “Ta Uprava za sprečavanje pranja novca ima istog donatora kao BIRN – Evropsku komisiju. Zato postavljam javno pitanje: ‘Da li će Uprava za pranje novca da ispituje sebe?’ To je užasno.”