Socijaldemokrate poražene u Berlinu nakon dvije decenije

Socijaldemokrate njemačkog kancelara Olafa Šolca pretrpjele su veliki neuspjeh na izborima u Berlinu u nedjelju, zaostajući za opozicionim konzervativcima u prijestonici po prvi put u više od dvije decenije, pokazuju ankete, prenosi Radio Slobodna Evropa.

Dok je glasanje u Berlinu bilo više okrenuto lokalnim pitanjima, razočaravajući gubitak dolazi pošto se Šolc suočava sa široko rasprostranjenim kritikama zbog njegove neodlučne vojne podrške Ukrajini nakon ruske invazije prošle godine, navodi agencija Frans pres (AFP).

Na ponovljenim izborima iz 2021. godine po nalogu suda, kancelarova stranka je pala na svoj najgori poslijeratni rezultat u glavnom gradu, gdje su na funkciji gradonačelnika od 2001. godine.

Socijaldemokrate su dobile oko 18 posto glasova, prema prvim procjenama javnih emitera ARD i ZDF, manje od 21,4 posto koliko su osvojili 2021. godine.

Konzervativni CDU, u opoziciji u gradu i u saveznom parlamentu, porastao je na oko 28 odsto, sa 18 odsto.

Berlinu, jednoj od 16 saveznih država u zemlji, sud je naložio da ponovo glasa nakon što je utvrđeno da izbori 2021. ne ispunjavaju osnovne demokratske standarde zbog niza problema koji su pratili proces glasanja.

Ishod ponovljenih izbora dovodi u pitanje nastavak koalicije koju predvode socijaldemokrate i sadašnja gradonačelnica Franziska Gifi.

Njeni koalicioni partneri su se borili da postignu napredak. Zeleni su takođe blago pali na oko 18 posto glasova, dok je stranka ljevičarska Linke zabilježila oko 13 posto.

Izbore je obilježilo i nezadovoljstvo zbog rasta cijena zakupa u prijestonici i sporovi oko transportne politike.

Rezultati izbora odražavaju borbu socijaldemokrata na nacionalnom nivou, dok se Šolcova vlada, na vlasti nešto više od godinu dana, bori sa inflacijom i posljedicama rata u Ukrajini.

Teškoće za Šolcovu koaliciju sa Zelenima i liberalnim FDP-om išle su na ruku opozicionim strankama.

Zajedno sa konzervativnom CDU, krajnje desničarska AfD povećala je svoj udio u glasanju na oko devet posto, prema izlaznim anketama.

Ponovljeni izbori u Berlinu su tek drugi u njemačkoj poslijeratnoj istoriji, nakon što su prijavljene nepravilnosti na glasanju u Hamburgu 1991. godine.

Organizacija izbora 2021. istog dana kada i nacionalno glasanje, lokalni referendum o stanovanju i Berlinski maraton doveli su do široko rasprostranjenih logističkih problema.

Glasački listići su se zaglavili u saobraćaju jer su putevi bili zatvoreni za trku, a redovi su se formirali ispred biračkih mjesta.

Savezni izborni zvaničnici utvrdili su da nepravilnosti u glasanju u okruzima Berlina odgovaraju otprilike polovini ukupnog broja stanovnika grada.

Nedjeljni izbori održani su pod budnim pogledom međunarodnih izbornih posmatrača iz Savjeta Evrope, koje je sam grad pozvao da povrate povjerenje nakon fijaska 2021.

Berlin je takođe pozvao vojsku od 42.000 izbornih pomagača, 8.000 više nego prošli put, i biračkim mjestima dao dodatne glasačke listiće kako bi se izbjegao nedostatak.

Njemački parlament je takođe odlučio da se nacionalni izbori djelimično ponove u Berlinu, a datum tog glasanja tek treba da bude određen.