Slovenija razmatra skraćivanje perioda naknade za bolovanje na teret poslodavca

Zastupnici u Državnom zboru (Parlament) Slovenije odlučuju o finansiranju bolovanja i energetskih vaučera. Naime, Državni zbor razmatra prijedloge izmjena zakona kojima se skraćuje period naknade za bolovanje na teret poslodavca, kao i prijedlog zakona o privremenim mjerama za sprečavanje energetskog siromaštva, javlja Anadolu Agency (AA).

Državni zbor na današnjoj vanrednoj sjednici ima na dnevnom redu prijedloge izmjena i dopuna zakona o zapošljavanju i zdravstvenoj zaštiti i osiguranju, kojima se skraćuje period naknade za bolovanje sa 30 na 20 radnih dana, i prijedlog Zakona o privremenim mjerama za sprečavanje energetskog siromaštva. Oba prijedloga stigla su iz opozicije.

Poslanička grupa SAB-a pripremila je prijedloge izmjena i dopuna Zakona o radnim odnosima i Zakona o zdravstvu, kojima bi se ukupan period u pojedinoj kalendarskoj godini kada se naknade za bolovanje isplaćuju na teret poslodavca skratio sa 120 na maksimalno 80 radnih dana u godini. Prijedlog, kako je navedeno ima za cilj smanjenje nesigurnog rada, poboljšanje položaja samozaposlenih, rasterećenje privrede i pozitivan uticaj na njenu konkurentnost.

Ali, drugi u opoziciji se ne slažu. Ljevica upozorava da su predložena rješenja nepromišljena; da zaposlenima neće donijeti ništa, ali da će pogoršati materijalnu situaciju Zavoda za zdravstveno osiguranje Slovenije (ZZZS). Finansijske posljedice su nerealno procijenjene, saglasni su u ZZZS-u, koji procjenjuje da bi im takvo rješenje povećalo rashode za 94 miliona eura. Sindikati se stoga oštro protive prijedlogu. S druge strane, koalicija ih je prošle sedmice podržala u matičnom odboru Državnog zbora.

Prijedlog Zakona o privremenim mjerama za sprečavanje energetskog siromaštva, koji su u zakonodavnu proceduru uputile poslaničke grupe SD, LMŠ, Ljevica i SAB, u međuvremenu predviđa uvođenje energetskog kredita odnosno vaučer od 150 eura za 75.000 socijalno ugroženih i 40 eura za 200.000 korisnika dječijeg dodatka u prvih šest dohodovnih razreda.

Finansijske obaveze po zakonu iznosile bi oko 28 miliona eura, ali bi se oko trećine tih sredstava kroz dažbine i akcize vratilo u državnu kasu.

Međutim, koalicija nije podržala ovaj prijedlog u matičnom odboru, jer su u oblasti energetike otvorena i druga pitanja, na koja će Vlada Slovenije odgovoriti svojim zakonom, koji bi trebao biti gotov do kraja mjeseca.