Slovenija nezadovoljna najavom Austrije o produženju pojačane kontrole

Slovenski ministar unutrašnjih poslova u utorak je izrazio nezadovoljstvo najavom Austrije da će ponovo za šest mjeseci produžiti kontrolu svoje granice sa Slovenijom koja je prvi put uvedena 2015. u vrijeme velikog vala ilegalnih migranata.

Boštjan Poklukar je u utorak u Luksemburgu sudjelovao na sastanku ministara članica EU-a u Luxembourgu i tom prilikom razgovarao s austrijskim ministrom unutrašnjih poslova Wolfgangom Peschornom koji mu je rekao da Austrija produžava važenje odluke o kontroli austrijsko-slovenske granice koja je prvotno uvedena zbog ilegalnih migranata. Novi šestomjesečni period kontrole nakon što ga potvrdi EU važilo bi od idućeg mjeseca.

Slovenija je zadnjih godina protestovala zbog takvih pojačanih kontrola jer smatra da ih stvarna situacija ne utemeljuje jer je broj ilegalnih migranata koji iz Slovenije ulaze u Austriju mali, te da se unutrašnjim kontrolama unutar Schengenskog prostora bez graničnih kontrola narušava povjerenje zemalja koje učestvuju u tom mehanizmu.

Pojačani nadzor granice sa Slovenijom od strane Austrije nepotrebna je mjera koja uz to izaziva i veliku ekonomsku štetu, kazao je slovenski ministar.

Dodao je kako bi od takve vrste kontrole mnogo bolje bilo da Slovenija i Austrija migrantski tok bolje nadziru osnivanjem mješovitih policijskih ophodnji, kako je to slovenska vlada prije pet mjeseci dogovorila s Italijom, te da je u tom smislu Austriji dala inicijativu na koju još nema službene reakcije Beča.

Zbog pojačanjih kontrola na austrijsko-slovenskoj granici ponešto je usporen promet putnika i roba na većim prijelazima kao što su Karavanke i Šentilj, a duge kolone vozila osobito su izražene u ljetnim mjesecima tokom turističke sezone, kad se čeka na obje strane prelaza, prenosi Hina.

Unutrašnje kontrole u Schengenu provodi od 2015. niz članica EU-a, pozivajući se na “izuzetne okolnosti” uzrokovane velikim migracijskim valom iz 2015. dok zemlje koje su te mjere pogodile smatraju da bi se one smjele odobravati samo u izuzetnim slučajevima i važiti najviše dva ili tri mjeseca, kao zadnja mjera koja se koristi samo u krajnjoj nuždi.