Slovenija na izbjeglice dosad potrošila 35 miliona eura

Za privremeni smještaj i opskrbu blizu 480 000 izbjeglica koliko ih je do sada prošlo Slovenijom te za njihov prijevoz od hrvatske do austrijske granice, vlada je do sada potrošila nešto manje od 33 miliONA eura, izjavio je u ponedjeljak u parlamentu predsjednik vlade Miro Cerar istaknuvši pritom da je Slovenija dobila i znatna eVropska sredstva i donacije.

Cerar je odbio tvrdnje oporbe da su stvarni troškovi mnogo veći i da se podaci koje iznosi ne slažu s onima koje je lani na početku migrantske krize najavljivalo ministarstvo financija, javila je Hina.

Od ukupnog troška koje je imao slovenski proračun za izbjeglice dobar je dio pokriven iz donacija te sredstvima koje je odobrila Evropska komisija, koja je dala prilog od 10,2 miliona eura, UNHCR je dao 3,6 miliona eura, Evropska banka za obnovu i razvitak (EBRD) 1,5 milion, a sredstva su dobivena i od preduzeća i privatnih donatora te temeljem bilateralnih ugovora s drugim državama, kazao je Cerar, odgovarajući na pitanja oporbe koja ga optužuje da skriva prave podatke o troškovima i tvrdi da rijeku izbjeglica treba zaustaviti.

Vinko Gorenak, parlamentarni zastupnik Slovenske demokratske stranke (SDS) bivšeg premijera Janeza Janše i nekadašnji ministar unutrašnjih poslova, rekao je premijeru da građanima treba objasniti kako to njegova vlada za izbjeglice osigurava velika sredstva, u situaciji kad je minimalna penzija za puni radni staž 440 eura, minimalna plaća za puno radno vrijeme 553 eura, a četvrtina građana živi ispod granice statističkog siromaštva.

Pravi je podatak da Sloveniju svaka izbjeglica stoji više od 800 eura, a mjesečni troškovi jedne osobe koja čeka na odluku hoće li joj u Sloveniji biti odobren azil su zapravo 1350 eura, inzistirao je Gorenak.

Cerar je, odgovarajući na ove navode, kazao da je riječ o netačnim i napuhanim podacima, jer je mjesečni trošak boravka stranca koji čeka na kraj azilnog postupka u jedinom takvom centru u Postojni zapravo samo 386 eura i 18 eura mjesečnog džeparca, iako u to nisu uračunati troškovi osoblja. On je dodao da su administrativni troškovi centra za azilante ionako fiksni jer se radi o ustanovi koju je potrebno imati pa se ti troškovi pokrivaju bez obzira ima li u njoj tražitelja azila ili ne.

Uz to, Cerar je odbio tvrdnje oporbe desnog centra o navodno povećanoj sigurnosnoj opasnosti zbog izbjeglica, dodavši da je svejedno povećana budnost na mjestima gdje su oni smješteni, ali da je u Sloveniji ovih dana izbjeglica vrlo malo te se je minimalan broj njih u Sloveniji uopće zatražio azil jer im ona nije ciljna destinacija.

Oporba je zahtijevala da se o izbjegličkoj krizi i sigurnosnom stanju u državi održi još jedna izvanredna sjednica parlamenta, što je predsjednik parlamenta Milan Brglez, član Cerarove stranke, odbio rekavši da je prijedlog uložen mimo predviđene procedure.

Oporbeni zastupnik Jože Tanko kazao je da bi izvanrednu sjednicu na tu temu svakako trebalo održati zbog “opasnog lijevog ekstremizma” koji se, po njegovim riječima, manifestirao u subotu u Ljubljani. Tada su se ispred zgrade u koju vlada namjerava smjestiti manji broj izbjeglica na prosvjedima sastale dvije suprotstavljene strane prosvjednika, manja skupina koja je zahtijevala da se izbjeglice više ne primaju i druga, veća koja im je izražavala dobrodošlicu.

Fizički kontakt dviju grupa prosvjednika spriječila je specijalna policija pa osim verbalnih ispada nije bilo nasilja, ali je Tanko kazao da su kamere zabilježile kako su ljevičarske skupine koristile simbole bivšeg totalitarnog režima i crvene zastave, da su neki prosvjednici na strani koja je za dobrodošlicu izbjeglicama bili zamaskirani i imala hladno oružje.

Po riječima ovog oporbenog zastupnika, skupovi protiv “nerazumne” politike propuštanja izbjeglica kroz schengensku granicu, koji su proteklih dana održani po Sloveniji, a koje prešutno simpatizira oporbena desnica, održani su “mirno, dostojanstveno” i bez izgreda, dok je ovaj u Ljubljani prošao u znaku izražavanja opasnog ljevičarskog ekstremizma i uz prisutnost ljubljanskog gradonačelnika Zorana Jankovića i bivšeg predsjednika Milana Kučana.

Njegove tvrdnje opovrgli su zastupnici Udružene ljevice (ZL) koji su u subotu na skupu u Ljubljani podržali politiku dobrodošlice izbjeglicama, rekavši da nikakvog nasilja niti oružja na tom skupu nije bilo.

Ta stranka ocjenjuje da bi i Cerarova vlada morala jasnije osuditi primjere ksenofobije na prethodnim protuizbjegličkim skupovima koje je potakla radikalna desnica, a koji su održani u više gradova i naselja koji su se suprotstavili mogućnosti da u njihovoj blizini bude smješteni migranti.