Šokantan pad
Sloboda medija ugrožena u rekordnom broju zemalja
Povećana agresivnost autokratskih vlada – i nekih koje se smatraju demokratskim – u kombinaciji s “masovnim dezinformacijama ili propagandnim kampanjama” dovela je do pogoršanja situacije, navodi se na listi koju su objavili Reporteri bez granica
Sloboda medija je u teškom stanju u rekordnom broju zemalja, navedeno je u najnovijem godišnjem izvještaju, koji upozorava da dezinformacije, propaganda i umjetna inteligencija predstavljaju sve veću prijetnju novinarstvu.
Svjetski indeks slobode medija otkrio je šokantan pad, sa 31 zemljom bez presedana za koje se smatra da se nalaze u “veoma ozbiljnoj situaciji”, što je najniži rang u izvještaju, u odnosu na 21 zemlju prije samo dvije godine. Povećana agresivnost autokratskih vlada – i nekih koje se smatraju demokratskim – u kombinaciji s “masovnim dezinformacijama ili propagandnim kampanjama” dovela je do pogoršanja situacije, navodi se na listi koju su objavili Reporteri bez granica (RSF).
“Ove godine na mapi RSF-a ima više crvene boje nego ikada prije, jer autoritarni lideri postaju sve hrabriji u svojim pokušajima da ušutkaju štampu”, rekao je generalni sekretar RSF-a Christophe Deloire za Guardian, prenosi Federalna.ba. “Međunarodna zajednica mora se probuditi u stvarnosti i djelovati zajedno, odlučno i brzo, kako bi preokrenula ovaj opasan trend.”
U srijedu se obilježava 30. godišnjica prvog Svjetskog dana slobode medija, koji je stvoren da podsjeti vlade na njihovu dužnost da podržavaju slobodu izražavanja. Međutim, okruženje za novinarstvo danas se smatra „lošim“ u sedam od 10 zemalja, a zadovoljavajuće u samo tri od 10, navodi RSF. UN kažu da 85 posto ljudi živi u zemljama u kojima je sloboda medija smanjena u posljednjih pet godina. Istraživanjem se procjenjuje stanje medija u 180 zemalja i teritorija, sagledavajući mogućnost novinara da objavljuju vijesti od javnog interesa bez uplitanja i prijetnji vlastitoj sigurnosti. Pokazuje da brzi tehnološki napredak dozvoljava vladama i političkim akterima da iskrivljuju stvarnost, a lažni sadržaj je lakše objaviti nego ikada prije.
“Razlika između istinitog i lažnog, stvarnog i vještačkog, činjenica i izvještavanja se zamagljuje, ugrožavajući pravo na informacije”, navodi se u izvještaju. “Neviđena sposobnost da se miješa u sadržaj koristi se da se potkopaju oni koji su oličenje kvalitetnog novinarstva.”
Umjetna inteligencija je “nanijela dodatni haos u svijetu medija”, navodi se u izvještaju, s alatima umjetne inteligencije koji su “probavljali sadržaj i vraćali ga u obliku sinteza koje krše principe rigoroznosti i pouzdanosti”. Ne radi se samo o pisanom AI sadržaju već i vizuelnom. Slike visoke rezolucije koje izgledaju kao da prikazuju stvarne ljude mogu se generirati za nekoliko sekundi.
U isto vrijeme, vlade sve više vode propagandni rat. Rusija, koja je već pala na rang listi prošle godine nakon invazije na Ukrajinu, pala je za još devet mjesta, dok državni mediji ropski i papagajski ponavljaju rečenice Kremlja, a opozicioni mediji se tjeraju u egzil. Moskva je prošlog mjeseca zbog optužbi za špijunažu uhapsila novinara Wall Street Journala Evana Gershkovicha, prvog američkog novinara uhapšenog u Rusiji od kraja hladnog rata.
U međuvremenu, tri zemlje: Tadžikistan, Indija i Turska, ispale su iz „problematične situacije“ u najnižu kategoriju. Indija je bila u posebno oštrom padu, pala je za 11 mjesta na 161. nakon što su oligarsi bliski Narendri Modiju preuzeli medijsku vlast. Indijska štampa se nekada smatrala prilično progresivnom, ali stvari su se radikalno promijenile nakon što je hinduistički premijer preuzeo vlast. Ove godine je u prostorijama BBC-ja izvršena racija od strane državne agencije za finansijski kriminal u potezu koji je naširoko osuđen kao čin zastrašivanja nakon što je BBC-jev dokumentarac kritikovao Modija.
U Turskoj je administracija tvrdolinijaškog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana pojačala progon novinara uoči izbora zakazanih za 14. maj, saopštio je RSF. Turska zatvara više novinara nego bilo koja druga demokratija.
Neki od najvećih padova indeksa 2023. bili su u Africi. Donedavni regionalni model, Senegal je pao za 31 mjesto, uglavnom zbog krivičnih prijava podignutih protiv dvojice novinara, Pape Alé Nianga i Pape Ndiayea. Tunis je pao za 27 mjesta što se smara rezultatom rastućeg autoritarizma predsjednika Kaisa Saieda. Bliski istok je najopasnija regija svijeta za novinare. Amerika na mapi slobode štampe više nema nijednu zemlju obojenu zelenom, što znači “dobro”. SAD su pale za tri mjesta, na 45. mjesto. Azijsko-pacifičku regiju povlače režimi neprijateljski raspoloženi prema novinarima, kao što su Mjanmar (173.) i Afganistan (152.).
“Svjedoci smo zabrinjavajućih trendova, ali veliko je pitanje jesu li ovi trendovi povremeni ili znak da se svijet vraća unatrag”, rekao je Guilherme Canela, globalni lider za slobodu govora u UNESCO-u. “Fizički i digitalni napadi, ekonomska situacija i pooštravanje propisa: suočavamo se sa savršenom olujom.” U posebnom izvještaju UNESCO-a objavljenom u srijedu navodi se da je zdrava sloboda izražavanja pomogla procvatu mnogih drugih osnovnih prava.
Nordijske zemlje su dugo bile na vrhu liste RSF-a, a Norveška je ostala na prvom mjestu u indeksu slobode štampe sedmu godinu zaredom. Ali druga nenordijska rangirana zemlja je: Irska. Holandija se vratila među prvih 10, popevši se za 22 mjesta, nakon ubistva reportera Petera R de Vriesa 2021. UK je 26 na listi. Medijski pejzaž zapadnog svijeta i dalje je pomiješan, navode RSF i druge grupe za slobodu medija, s političkim i finansijskim pritiscima.
U prvom tromjesečju ove godine, ukidanje radnih mjesta u medijima u Velikoj Britaniji i Sjevernoj Americi iznosilo je 1.000 radnih mjesta mjesečno, pokazala je analiza Press Gazette.
Prošle sedmice, Komitet za zaštitu novinara sa sjedištem u New Yorku objavio je izvještaj u kojem upozorava na stanje i u EU, koja se tradicionalno smatra jednim od najsigurnijih i najslobodnijih mjesta na svijetu za novinare.
Grupa je izrazila zabrinutost zbog rastućeg populizma i neliberalnih vlada poput Mađarske i Poljske koje gaze vladavinu zakona, uključujući slobodu medija. Navodi se i ubistvo Malteška novinarke Daphne Caruana Galizia i slovačkog novinara Jána Kuciaka koji su ubijeni zbog posla koji su obavljali.
