Širi se slika netaknute zgrade među ruševinama u Turskoj

Broj smrtnih slučajeva od potresa koji je pogodio Tursku i Siriju prešao je 24.400, a mogao bi i dalje rasti kako spasilački timovi pretražuju ruševine hiljada srušenih zgrada. Više od 80.000 ljudi je povrijeđeno u dva razorna potresa koja su pogodila regiju u ponedjeljak.

Spasioci se otad utrkuju s vremenom, no sa svakim proteklim satom šanse pronalaska preživjelih pod ruševinama se smanjuju. Vlasti kažu da se srušilo oko 6500 zgrada u Turskoj, a brojne su oštećene u zoni potresa koja zahvaća oko 13 miliona ljudi.

Jedno od najteže pogođenih područja je grad Kahramanmaras na jugu Turske. Grad je gotovo potpuno sravnjen sa zemljom. Ovih dana društvenim mrežama se širi fotografija na kojoj se među ruševinama zgrada vidi jedna zgrada koja stoji netaknuta nakon potresa.

“Zgrada na slici je u Kahramanmaraşu, to je zgrada predstavništva Komore inženjera građevine. Kad bi se znanost i tehnologija barem primjenjivale za dobrobit ljudi”, pišu korisnici na Twitteru.

One building standing in Kahramanmaras: The Chamber of Civil Engineers pic.twitter.com/tJAfA4whYb

— Ragıp Soylu (@ragipsoylu) February 10, 2023

Zašto su se nove zgrade u Turskoj raspale kao da su od papira?

Stanovi za koje su nekad tako dugo marljivo štedjeli, uređivali i činili ih ugodnima za život sada leže u hrpi ruševina nakon snažnog potresa koji je pogodio Tursku. Nove i stare zgrade, neke izgrađene tek prije šest mjeseci, raspale su se. Druge su se spljoštile poput betonskih palačinki.

Nije poznat puni opseg štete od potresa magnitude 7.8 u ponedjeljak i neprekidnih naknadnih potresa koji su izazvali katastrofu u Turskoj i Siriji, ubivši više od 24.000 ljudi. Broj smrtnih slučajeva u Turskoj raste svakim danom.

Paralelno, raste i bijes zbog toga zašto je, u zemlji s višestrukim linijama rasjeda i historijom velikih potresa, kvaliteta gradnje toliko loša da se zgrade raspadaju kao da su od papira.

Stručnjaci kažu da Turska ima propise za sprječavanje takve katastrofe, ali ih građevinske kompanije bijedno provode, od kojih su najveće često bliske predsjedniku Recepu Tayyipu Erdoganu. Dužnosnici kažu da je 12.141 zgrada ili uništena ili ozbiljno oštećena u Turskoj.

Budući da je prvi potres bio tako snažan, “šteta je bila za očekivati, ali ne i vrsta štete kakvu sada vidite”, rekao je Mustafa Erdik, profesor na Sveučilištu Bogazici u Istanbulu, za francusku novinsku agenciju Afp.

Čak i ako se zgrada sruši, ljudi se obično mogu sakriti dok ih spasioci ne pronađu, rekao je. Ali ovoga puta, dodao je, zgrade su se “urušile poput palačinki”. “Podovi se slažu jedan na drugi”, rekao je Erdik, koji je član i Turske zaklade za potrese, što znači da su mali izgledi da će ljudi biti pronađeni živi.

Loša kvaliteta betona i armature

Pa zašto su se zgrade srušile? Uzroci su obično povezani s lošom kvalitetom betona, koji je ponekad pomiješan s previše vode i šljunka, a premalo cementa, kaže Zihni Tekin, konzultant na Tehničkom sveučilištu u Istanbulu.

Ostali razlozi uključuju čelične šipke koje su pretanke za armaturu stupova, što utječe na izdržljivost zgrade, rekao je inženjer.

Nekoliko američkih stručnjaka za protupotresnu gradnju, gledajući fotografije i videozapise zgrada koje su se složile poput palačinki, reklo je da je glavna greška već sad očigledna: to su neelastične betonske zgrade, koje imaju neadekvatnu konfiguraciju željeznih armaturnih šipki što omogućuje da beton postane krt i eksplodira prema van, prenosi njemačka agencija dpa.

“Stambene zgrade u tom području većinom su napravljene od krtog betona i iznimno su osjetljive na trešnju uzrokovanu potresima”, objavila je tvrtka Miyamoto International za građevinski inženjering. Takve su zgrade pokazale ranjivost na potrese diljem svijeta, uključujući Meksiko i Novi Zeland.

“Ako vam noseći stubovi eksplodiraju prema van, podovi će se samo naslagati jedni na druge”, rekao je profesor James Dolan, stručnjak za sustave rasjeda u Kaliforniji i Turskoj. “Ista je stvar uvijek iznova i iznova u potresima u cijelom svijetu, gdje je taj tip gradnje iznimno čest. Znamo da će se srušiti na isti način.”

Drugi razlog

Drugi razlog zašto zgrade mogu biti osjetljive na urušavanje je nedostatak odgovarajućih veza između okomitih stupova i vodoravnih podova i te veze pucaju u trešnji izazvanoj potresima, rekao je Dolan.

Tekin je također okrivio nisku kvalitetu obrazovanja inženjera i arhitekata, unatoč tome što su se privatna sveučilišta pojavila diljem Turske. Turski dužnosnici također su se kockali ublažavanjem propisa. Turska pravila o gradnji, temeljena na kalifornijskim, redovno su revidirana od potresa 1999. u sjeverozapadnoj Turskoj. Posljednja revizija bila je 2018.

“Na papiru standardi postoje, a poslovi nadzora povjereni su privatnim kompanijama”, rekao je istanbulski arhitekt Aykut Koksal. No, nadzor je slab, dodao je, dajući graditeljima veću slobodu da slijede – ili ne – pravila.

Bijes zbog nemara i pohlepe

Komplicirane birokratske procedure također završavaju razvodnjavanjem utvrđivanja odgovornih ako ili kada nešto pođe po zlu, rekao je Erdik. Koraka i potpisnika je toliko da je na kraju teško identificirati ko je odgovoran.

Kako bi se riješio taj problem, on preporučuje nametanje osiguranja za sve aktere protiv nesavjesnog postupanja koje garantuje žrtvama naknadu štete od strane onih koji su krivi. “Tako je drugdje u svijetu i tako bi trebalo biti i u Turskoj”, rekao je.

Očigledni nemar i pohlepa koje su pokazali neki izvođači radova izazvali su bijes, posebno nakon što su se luksuzni stanovi izgrađeni u posljednjih 20 godina raspali poput špila karata. Mnogi se nadaju da će ovaj potres konačno dovesti do boljeg nadzora.

Prva tužba podnesena je u petak u jugoistočnoj pokrajini Diyarbakir, a uslijedile su i druge.

Erdoganovo obećanje obnove

Ono što je posebno podiglo buru je važnost koju je Erdogan pridavao izgradnji otkako je njegova Stranka pravde i razvoja (AKP) došla na vlast 2002. godine. Procvat građevinarstva potaknuo je značajan gospodarski rast pod Erdoganom u prvim godinama njegove vladavine.

Službeni podaci pokazuju da se broj kompanija koje posluju u sektoru nekretnina povećao za 43 posto u 10 godina, dosegnuvši 127.000 prije pandemije koronavirusa 2020. godine. Budući da je Erdogan obećao da će obnoviti pogođeno područje u roku od godinu dana, pomama za nekretninama vjerovatno neće usporiti.

Mnogi špekuliraju o riziku koji predstavljaju visoke zgrade u Istanbulu. Ali za Erdika, glavna briga su “zgrade sa šest, sedam i osam katova koje grade male kompanije ili čak same porodice”.

Nije on jedini koji se boji loše gradnje. Od ponedjeljka prima neprestane pozive investitora koji su od njega tražili da hitno procijeni njihovu visokogradnju.