Selo smrti u Srbiji: Između masovnih ubica postoji misteriozna veza

Ni do danas zacijeljene rane mještana sela smrti i užasa u kojem je austrijski gastarbajter Nikola Radosavljević (49) 27. jula 2009. ubio devetoro komšija i ranio dvoje, ponovo su krvarile nakon vijesti da je Božidar Dačić (77), austrijski penzioner, prošlog ponedjeljka u Bariču kod Golupca ubio sina, suprugu, šurjaka i ranio snahu, piše Blic.

Jabukovac je opet dospio u žižu interesovanja kada su Dačićevi najbliži otkrili da je upravo prije zločina posjetio Jabukovac. Vijest o misterioznoj posjeti naročito je uznemirila porodice Radosavljevićevih žrtava, koji danima u razgovoru jedni sa drugima pokušavaju da utvrde ko je vidio ubicu iz Bariča u selu.

– Čuo sam za to, ali ga nisam vidio. Nisam ni čuo da ga je neko od komšija čiji su članovi porodice stradali pominjao – kaže Dragiša Burkić.

On pak kaže da ih je ta priča uznemirila.

– Život teče dalje, mrtve ne možemo vratiti. Ali smo očekivali da će institucije uspostaviti bar neki sistem koji bi spriječio ovakve tragedije. Međutim, masovna ubistva se i dalje događaju, i to je strašno, a naše rane svako novo ubistvo otvori – kaže Dragiša.

Dačića u selu nije vidjela ni Katarina Bađikić, koja je u zločinu 2007. izgubila unuka Srđana (15).

– Kod nas niko nije dolazio – tvrdi Katarina.

Mještani mahom kroz šapat pričaju da je moguće da je Dačić bio kod vračare. Naime, bolesnog Radosavljevića porodica je “liječila” kod vračare, a njegov krvavi pir u tom kraju i danas mještani dovode u vezu sa vradžbinama. Slično i za ubicu iz Bariča, njegove komšije govore “da tu nisu čista posla i da je fini čovjek bio kao omađijan”. Blic je posjetio i čuvenu negotinsku vračaru Jovanku Žiteu.

– Ovaj čovjek meni nije poznat. Kod mene nije dolazio – tvrdi Jovanka nakon što je pogledala fotografiju, dodajući da “joj ljudi često u takvim situacijama dolaze za pomoć, ali da to nije slučaj i sa Dačićem”.

Otuda smo se zaputili u sokak na kraju “ulice smrti”, gdje ostarjeli i izolovani žive Petar i Zora Radosavljević, roditelji masovnog ubice iz Jabukovca.

– Niko iz Golupca nije dolazio kod nas. Mi nismo ni čuli da se tamo desilo ubistvo. A kako živimo? Pa teško, sami. Živimo sa svojom nesrećom. Sa Nikolinom porodicom, suprugom, sinom i kćerkom, nismo u kontaktu. Oni su otišli poslije onoga i nikad se nisu javili – objašnjava Petar.

Nikolin otac za Blic još potvrđuje da je ranije obilazio Nikolu u bolnici, ali da se u posljednje vreme čuju samo telefonom.

– Sad je nešto bolje nego u početku. Pita kako nam je, priča kako je njemu. Nije znao šta radi. Uvijek kaže da mu je žao djece i ljudi koje je pobio. Ali sada je kasno – kaže Petar Radosavljević.

Ni deceniju nakon tada najmasovnijeg zločina u Srbiji koji je Jabukovac, najveće krajinsko selo, postavio na naslovne strane svih domaćih i svjetskih medija, Jabukovčani nerado govore o tom tragičnom događaju.

– Neke se porodice nikad neće oporaviti od gubitka svojih najmilijih. Neke su uspjele da nastave koliko-toliko normalan život. Ali je strašno i to što je Jabukovac na neki način etiketiran kao selo ubice. To smeta svima nama. Nažalost, zločini se dešavaju svuda u svijetu i ne treba mještanima stvarati kolektivnu krivicu. Znate li da još uvijek kada guglate Jabukovac, prvo se pojave vijesti o masakru. Sad i ta informacija da je ubica iz Bariča dolazio, ta sjenka masovnog ubistva nas prati i deceniju poslije i tome se kraj ne nazire – jadaju se mještani.