Šest tačaka Deklaracije
Sabor RH sprema deklaraciju o Hrvatima u BiH: Izmjene Ustava i Izbornog zakona
Navodi se kako je hrvatski član Predsjedništva BiH i treći put izabran glasovima bošnjačkog naroda, što je moguće pa čak i da svi Hrvati u BiH glasuju za drugog kandidata, što je suprotno duhu Daytonskog sporazuma
Hrvatski sabor u srijedu će raspravljati o prijedlogu Deklaracije o položaju Hrvata u BiH koja, među ostalim, poziva na izmjene bosanskohercegovačkog ustava i izbornog zakona u cilju ostvarenja ravnopravnosti hrvatskog naroda u toj zemlji.
U prijedlogu Deklaracije Hrvatskog sabora o položaju hrvatskog naroda u BiH, koju je usvojio Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske, navodi se da je “za uspješno funkcioniranje BiH na svim razinama ključno da svi njeni konstitutivni narodi i građani budu ravnopravni, da u nju imaju puno povjerenje i vjeruju u njezinu budućnost”.
To je prva od šest točaka Deklaracije, dokumenta na 20 stranica koji je Sabor objavio na svojoj stranici na internetu, u kojoj se ističe marginaliziranost Hrvata u BiH.
Među ostalim, navodi se kako je hrvatski član Predsjedništva BiH i treći put izabran glasovima bošnjačkog naroda, što je moguće pa čak i da svi Hrvati u BiH glasuju za drugog kandidata, što je suprotno duhu Daytonskog sporazuma.
“Konsenzualna izmjena Ustava i Izbornog zakona”
Uz višekratno isticanje podrške suverenitetu BiH i suradnji Republike Hrvatske s njom, ostvarenju funkcionalnosti BiH i njezinom putu prema EU-u, u dokumentu se podupiru “napori u pravcu konsenzualne izmjene Ustava BiH i Izbornog zakona BiH koje trebaju osigurati harmonizaciju odnosa njena tri konstitutivna naroda i ravnopravnost svih građana” te osigurati jednostavnost, transparentnost, upravljivost i ekonomičnost unutarnjeg uređenja Bosne i Hercegovine.
U ostalim točkama se naglašava da će “samo puna primjena Ustava BiH kojim je ona definirana kao država tri ravnopravna konstitutivna naroda i građana BiH, s potpunim mehanizmima zaštite legitimnih interesa konstitutivnih naroda te zaštite kolektivnih i individualnih prava na cijelom državnom području, omogućiti jednakopravnost konstitutivnih naroda i BiH u cjelini, sukladno najvišim europskim standardima”.
Naglašava se i da “Hrvatski sabor očekuje rasvjetljavanje svih dosad nerazriješenih slučajeva ubojstava Hrvata u BiH, od povratnika do najviših dužnosnika, te učinkovito procesuiranje ratnih zločina uz potpuno jednak tretman pripadnika svih naroda i uklanjanje bilo kakvih političkih konotacija takvih slučajeva, što uključuje i tretman svih ratnih operacija uz puno uvažavanje međudržavnih sporazuma na kojima su bile pravno utemeljene, te potiče jačanje suradnje nadležnih institucija RH i BIH”.
Hrvatski sabor deklaracijom traži i od predstavnika Republike Hrvatske da koristi sve instrumente, na osnovu Ustava i međunarodnih sporazuma, koje Republici Hrvatskoj stoje na raspolaganju kao potpisnici Washingtonskog i Daytonskog mirovnog sporazuma da se ukaže na kršenje tih sporazuma, na sve negativne posljedice koje su u međuvremenu nastupile kako za položaj hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini tako i za samu državu Bosnu i Hercegovinu.
“Proces dekonstituiranja Hrvata”
Kako se navodi u dokumentu, nakon 2000. godine počinje “proces dekonstitutiranja Hrvata”.
Taj je proces “nastavljen izravnim intervencijama u sam ustavni poredak FBiH i BiH Visokog predstavnika Wolfganga Petritscha”.
“…Petritsch je nametnuo amandmane koji nikada nisu legitimirani i usvojeni u Parlamentu Federacije BiH. Ovi amandmani su proizveli dugotrajne štetne posljedice po ravnopravnost Hrvata u Federaciji BiH, ali štetne posljedice i za samu Bosnu i Hercegovinu”, piše u prijedlogu Deklaracije o kojoj će glasovati saborski zastupnici.
U Deklaraciji se pozivaju institucije Republike Hrvatske da nastave zagovarati i podržavati žurne promjene koje će osigurati jednakopravnost tri konstitutivna naroda i svih građana Bosne i Hercegovine i intenziviraju pomoć institucijama od strateškog značaja za hrvatski narod u Bosni i Hercegovini.
