Rusku pozajmicu “pojeli miševi”: Gdje su nestale milijarde dolara?

Kremlj je bivšem ukrajinskom vlastodršcu Janukoviču dao kredit od tri milijarde dolara. Kijev je odlučio da tu pozajmicu ne vrati, ali čitav slučaj je zapravo pravi napeti triler u kojem ništa nije tako jednostavno.

Predsjednika ukrajinske vlade Arenija Jazenjuka nije teško navesti da počne psovati protiv Moskve. I zbog rata i zbog utjecaja kojeg Rusija još uvijek želi imati nad Ukrajinom i zbog čitavog niza nevolja koje navodno uzrokuje istočni veliki susjed. Ali to su uglavnom tek riječi i optužbe, bez mnogo najava što će Kijev učiniti protiv svega toga.

Ali proteklih dana je Jazenjuk rekao i nešto sasvim konkretno: Ukrajina neće vratiti Rusiji “Janukovičev kredit” – kako se zove u Ukrajini ta pozajmica od 3 milijarde američkih dolara kojeg je Rusija dala svrgnutom i pro-ruskom predsjedniku Janukoviču, ako Moskva ne bude sudjelovala u procesu oprosta dijela dugova toj zemlji i o čemu Ukrajina pregovara sa vjerodavcima još od ovog ljeta pod nadzorom MMF-a.

Ukrajinci su duboko uvjereni da je Kremlj sa tih tri milijarde želio potkupiti Janukoviča da obustavi pregovore o suradnji Ukrajine sa Europskom unijom. To je Janukovič i učinio što je izazvalo goleme prosvjede i konačan bijeg Janukoviča iz te zemlje – i izazvao rat i “pobunu” proruskih separatista na istoku Ukrajine.

Milijarde sad vidiš, sad ne vidiš

No i zapadni promatrači u Kijevu su oprezni: jer pozajmica je pozajmica, bez obzira tko ju je dao i zašto. A tko ne plaća svoje dugove, taj ima loše karte u novčarskom svijetu. Ali sa te tri milijarde se doista dešavalo nešto čudno: one su zapravo tek na papiru došle u Ukrajinu i Janukovičev režim ih je poslao kao pozajmicu na burzu u Dublinu.

Za to postoji samo jedan dokaz, evidencija ruskog fonda kojim se upravlja pričuvom FNB i što je jedan od dva kanala gdje je Kremlj svojedobno “parkirao” novac iz sirovina koji je tada bogato tekao u rusku blagajnu.

Prema sporazumu o toj ruskoj pozajmici Janukovičevom režimu, u slučaju spora je nadležan sud u Londonu. Ako Kijev do 20. prosinca ne vrati predviđenu ratu duga, Moskva može tamo tužiti ukrajinsku vladu. Ali ishod u ovom slučaju nije izvjestan niti je stanje jednostavno: ne samo da je očito da je taj novac služio za špekulacije i da tu mogu izaći na svjetlo dana neugodne stvari za Moskvu, nego i zapadni bankari smatraju kako bi takva tužba bila rizik za Kremlj.

Jer na koncu, već je bilo slučajeva da su londonski suci presudili u korist zaduženog kad je neka pozajmica bila dana iz političkih razloga i bila na teret čitavom nacionalnom gospodarstvu. Time ne samo da bi se Moskva mogla oprostiti od svojih milijardi, nego bi to bila prilika i Kijevu optužiti Rusiju za invaziju na tu zemlju.

Na kocki je još mnogo više

Ali financijski rizik za Rusiju je zapravo još veći. Naime, čak i u ovim vremenima negdje između rata i primirja između te dvije zemlje još uvijek postoje tijesne financijske i gospodarske veze između Rusije i Ukrajine. Ta dva gospodarstva je osobito teško podijeliti u bankarskom svijetu, a zapravo i Rusija uvelike trpi od gospodarskih nevolja u Ukrajini – koje je praktično sama izazvala.

Gospodarstvo Ukrajine preživljava “golemu oluju” koja traje već dvije godine, piše u analizi instituta Global Association of Risik Professionals (GARD) i koji služi velikim bankama za orijentaciju. A ta oluja se već vidi i u obezvređenju ukrajinske valute grivne: prije dvije godine je jedan euro vrijedio osam grivni, danas je euro vrijedan 26 grivni. Ali ta inflacija i kriza nije progutala mnoga poduzeća, nego je za sobom povukla i banke koje su ih pratile.

Ukrajinska središnja banka je od 2013. dala zatvoriti gotovo 60 banaka i štedionica koje su djelovale u toj zemlji jer im je bila ugrožena likvidnost. To nije pogodilo samo poduzeća, nego i “obične” građane i štediše: još ljetos su redovito prosvjedovali pred predsjedničkom palačom jer su sa propašću banaka ostali i bez svojih ušteđevina. Ali na njihove nevolje se gotovo nitko ne obazire, jer Ukrajina definitivno ima i većih problema.

No osobito je zanimljivo da u Ukrajini još uvijek djeluju tri banke čije su matične kuće zapravo u Rusiji i bilanca te tri banke zajedno je oko 8,4 milijarde američkih dolara. To su poznata Sberbank, banka za vanjsku trgovinu Vneschtorgbank (VTB) i Prominvestbank (PiB) od kojih ova posljednja praktično uopće ne posluje s građanima, nego samo sa gospodarskim subjektima. Kod nje su došle mnoge tvrtke koje su imale razgranate poslove s Rusijom pa je tako sada, sa njenom bilancom od 3,2 milijarde dolara, i u najvećoj opasnosti da i ona postane nelikvidna.

Stiže račun za rat

Ukrajinska središnja banka je ovim bankama dala rok do 1. prosinca da joj dostave plan restrukturiranja, a to zapravo traži Međunarodni monetarni fond koji pomno prati zbivanja u Ukrajini. MMF procjenjuje da se u tim bankama nakupilo barem jedna milijarda duga kojeg praktično nikad neće moći ubrati, što je već dovoljan iznos da i Ukrajinska središnja banka posegne za drastičnom mjerom: nacionalizacijom te tri “ruske” banke u Ukrajini. PiB je tu zapravo prva na popisu jer je upravo to banka gdje je došlo onih tri milijarde dolara iz Kremlja za režim Janukoviča.

Ako se sve zbroji, onda računica nije baš ugodna za Moskvu: tri milijarde dolara kredita Janukoviču – otišlo. Tri banke u Ukrajini sa bilancom od 8,4 milijarde – lako bi i to moglo nestati. Sve u svemu preko 11 milijardi američkih dolara i “slabe karte” Ukrajini u sporu oko pozajmice se odjednom pretvaraju u adute koje je Moskvi teško nadigrati – i ignorirati.
Zato ekonomski stručnjaci procjenjuju da se sad žestoko pregovara iza zatvorenih vrata: one tri milijarde Janukoviču bi se nekako mogle “preusmjeriti” u likvidnost ruskih banaka u Ukrajini. “A tako bi možda Kremlj još mogao i zadržati još nekakav utjecaj na bankovni sustav u Ukrajini”, kaže jedan službenik iz tih ruskih banaka.

Na kraju su banke na dobitku, Rusija neće izgubiti novac, a i Ukrajina ne mora razmišljati kako da namakne novac za otplatu duga. Svi gube nešto malo od svog ponosa, ali i dobivaju konkretne sume i sigurnost.

Da li će to biti doista tako, još je teško reći. U svakom slučaju, ukrajinski premijer za sada još uvijek govori samo o ruskoj agresiji protiv Ukrajine i šuti o mogućem sporazumu o tom nesretnom kreditu. Ali već 1. prosinca će se vidjeti kakvo to “prestrukturiranje” planiraju te banke i kako inače mogu opstati bez poslova između Ukrajine i Rusije.