Ruski historičar: Ruska vojska je kao ruski automobili, svi radije kupuju europska vozila

Pravi razlog za rusku agresiju na Ukrajinu jeste Putinov san da obnovi carstvo u određenoj formi, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) ruski historičar, Andrej Zubov.

“Ukrajina je ključna tačka za ostvarivanje tog sna. Putin ima to na umu od početka svoje vladavine. Aneksijom Krima 2014. započeo je realizaciju tog projekta. On to nije učinio ranije jer se nadao da će se Ukrajina postepeno reintegrisati u neku varijantu ruskog carstva po modelu Bjelorusije,” ističe ruski historičar.

On dodaje da poslije revolucije na Majdanu (u Kijevu) to nije bilo moguće i Putin je počeo da razmišlja o pravoj agresiji i ratu.

“Dakle, ovdje se ne radi o odbrani stanovništva u Ukrajini koje govori ruski jezik, već o osvajanju teritorije i obnovi carstva,” smatra Zubov.

Prema njegovom mišljenju, posljednji uspjesi ukrajinske armije pokazuju da ruska vojska nije tako snažna kao što je prikazivana.

“Ruska armija je, kao i svi dijelovi ruske ekonomije, sada u veoma komplikovanoj poziciji. Na primjer, ruski automobili nisu tako dobri i svako ko je mogao u Rusiji prije rata, radije bi kupovao evropska, japanska ili južnokorejska vozila. Ista je situacija i sa vojnom opremom,” ocjenjuje Zubov.

Iz tih razloga, smatra, ruska armija nije dobro opremljena i moćna, kao što je cijeli svet pretpostavljao prije ovog rata.

On ukazuje da je drugi problem motivacija za borbu.

“U Ukrajini je ona veoma visoka u pružanju otpora ruskom napadu, što je iznenadilo Putina. Međutim, motivacija ruskih građana za borbu nije tako visoka, jer većina njih ne razumije zbog čega se ovaj rat zaista vodi i zašto treba da žrtvuju svoj život. Zato ruska invazija nije uspješna”, kaže Zubov.

On procjenjuje da ako zapadne zemlje nastave da podržavaju Ukrajinu, “rat će se završiti ukrajinskom pobjedom za nekoliko mjeseci, možda za pola godine”.

Profesor Andrej Zubov je 2014. uporedio aneksiju Krima sa Hitlerovim anšlusom Austrije 1938. zbog čega je dobio otkaz na državnom Institutu za međunarodne odnose (MGIMO).