RS i Srbija spremaju deklaraciju o principima za opstanak srpske nacije
Republika Srpska i Srbija će na jesen predstaviti deklaraciju o zajedničkom nacionalnom djelovanju i definisanju minimuma nacionalnih principa za opstanak srpske nacije, koja će biti jedna vrsta nacionalnog programa, izjavio je generalni sekretar predsjednika Srbije Nikola Selaković.
Selaković je rekao za RTS da će ova deklaracija, uz podršku predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i Republike Srpske Milorada Dodika, biti donijeta 25. ili 26. novembra, kada se ulazi u stotu godinu prisajedinjenja Srema, Banata i Bačke Kraljevini Srbiji.
“Ili će to biti 1. decembra, uz stotu godinu od formiranja Kraljevine SHS, odnosno Jugoslavije. Radićemo vrijedno na tome više od tri mjeseca i izaći sa time kao jednom vrstom ne samo deklaracije, nego i našeg nacionalnog programa”, dodao je Selaković.
On je naveo da je, kada je riječ o sastanku u Novom Sadu između Vučića i Dodika i predstavnika Srba iz regiona, bilo riječi o mnogim važnim pitanjima, a jedno od najvažnijih je i mnogo veći doprinos Srbije, njenih institucija, Vlade i ministarstava, na poboljšanju izučavanja srpskog jezika i srpske kulture među Srbima u okruženju, ali i među Srbima u dijaspori.
Selaković je istakao da je to stub očuvanja srpske nacionalne svijesti i nacionalnog bića i da je urađeno mnogo time što se već treću godinu uzastopno obilježava “Oluja” i tako mnogo jače čuje srpska riječ koja prenosi istinu o tome šta se dogodilo u avgustu 1995. godine u Hrvatskoj.
“Ta srpska riječ kazuje da nikome nećemo dozvoliti da slavi plač srpske djece, da slavi ubistva naše nejači”, naglasio je Selaković.
On kaže da je takav stav doveo do toga da se ove godine na hrvatskoj proslavi u Kninu neće pojaviti nijedan strani ambasador, koji neće da dolaze na nečije slavlje nad srpskom propašću i ubistvima srpske djece.
Selaković je rekao da su tek od 2015. godine na inicijativu Vučića, što je sa oduševljenjem prihvatio i Dodik, Srbija i RS počele zajedno da obilježavaju značajne datume iz svoje prošlosti.
Prvi obilježen značajan datum bio je pogrom srpskog življa sa područja današnje Hrvatske i Sjeverne Dalmacije, Like, Banije, Korduna, Zapadne Slavonije i Istočne Slavonije, Zapadnog Srema i Baranje.
On je naveo da je prije nepunih sto godina, za potrebe Dvora i kneza Pavla, urađena analiza koja pokazuje da je na dašanjim prostorima Hrvatske 1936. godine živjelo više od 1,3 miliona Srba, a danas u Hrvatskoj, prema zvaničnom popisu iz 2011. godine, živi 186.680 Srba.
“To je 4,3 odsto ukupnog stanovništva. Da li znate da svega nešto manje od 53.000 ima pravo, smJelosti i hrabrosti da kaže da govori srpskim jezikom?”, pita Selaković.
Komentarišući izjavu hrvatskog premijera da je Oluja pokrenuta da se “spriječi nova Srebrenica”, Selaković je rekao da odavno neku bezobrazniju izjavu nije čuo.
“Šta da kažem, a da ne upotrijebim neku grubu riječ za ovo. Mi na sve takve teške riječi odgovaramo našom tugom i bolom i našom istinom o tome da je neko 250.000 naših sunarodnika protjerao sa njihovih vjekovnih ognjišta”, naveo je Selaković.
On je dodao da ove jeseni manastir Krupa u sjevernoj Dalmaciji obilježava 700 godina, sedam vijekova postojanja.
“Nije ga niko donio kao zemlju na opancima. Tamo ga je podigao kralj Milutin. To je srpska istorija i prošlost, ali i hrvatska istorija i prošlost”, istakao je Selaković.
On je naglasio da bi pomirujuća poruka iz Hrvatske bila da Srbin može u Hrvatskoj da preda pismo adresirano ćirilicom, a da mu ga niko ne pocijepa, da srpski sveštenik ili vladika prođu ulicom, a da za njima niko ne psuje i pljuje, da se dozvoli srpskoj djeci da uče na srpskom jeziku, da budu ravnopravni građani EU jer je Hrvatska član EU, a prava manjina su evropska vrijednost.
